PRVI put u 20 godina izjednačili su se euro i dolar. U trenutku pisanja ovog teksta, jedan američki dolar iznosi 0.99 eura. U odnosu na isti datum prošle godine, euro je u odnosu na dolar pao za petinu, a najjači tečaj je bio 2008., kada je jedan euro vrijedio 1.60 dolara.

>>Euro pao ispod dolara

Podsjetimo, euro je uveden 1. siječnja 1999. i vrijedio je 1.19 dolara, nakon čega je pao ispod jednog dolara u siječnju 2000. Do 2002. se ipak oporavljao pa je od kraja te godine do nedavno bio jači od dolara, tj. jedan euro je vrijedio više od jednog dolara.

Pad eura je dobra vijest za uvoznike u SAD-u, kojima će biti jeftinije uvoziti iz EU, i dobra vijest za izvoznike u EU, kojima će izvoz biti cjenovno konkurentniji. Isto vrijedi i obratno, izvoznicima u SAD-u će biti skuplje izvoziti u EU, a uvoznicima u EU skuplje uvoziti iz SAD-a. Procjenjuje se da će to pogoršati trgovinski deficit SAD-a.

Velimir Šonje: Pritisak na lokalne cijene sad nećemo osjećati 

Međutim, što ovo znači za svakodnevicu u Hrvatskoj? Što izjednačavanje eura i dolara znači za prosječnog čovjeka? Kontaktirali smo ekonomskog analitičara Velimira Šonju.

"Jedini važan kanal putem kojeg tečaj eura i dolara može utjecati na životni standard u Hrvatskoj su cijene dijela energenata čiji se uvoz plaća u dolarima (drugog značajnog uvoza koji bi se plaćao u dolarima nema).

Dakle, kada dolar jača, kao što je slučaj u proteklih godinu dana, treba više kuna (odnosno eura) za kupiti dolare, što stvara pritisak na lokalne cijene", govori Šonje.

Osvrnuo se na iduće razdoblje.

"Sada smo u razdoblju u kojem se taj pritisak neće osjećati jer su dolarske cijene nafte na svjetskom tržištu u padu (s oko 120 USD po barelu oko 10. lipnja na oko 100 USD trenutno), pa pad cijena sirovina poništava utjecaj ovog najnovijeg jačanja dolara.

"Ova problematika nije vezana uz zamjenu kune eurom"

Naravno, to se može promijeniti, ali isto tako, mogu nastupiti razdoblja kada će slabljenje dolara djelovati u drugom smjeru", dodaje on.

"Važno je naglasiti dvije stvari: prvo, utjecaj tečaja eura i dolara vrlo je slab u usporedbi s drugim utjecajima na cijene na domaćem tržištu, i drugo, taj utjecaj smo imali i dosad jer se tečaj kune u odnosu na dolar mijenjao slično kao i tečaj eura.

Stoga ova problematika ni na koji način nije vezana uz predstojeću zamjenu kune eurom", poručio je Šonje.

Velimir Srića: Treba svemu pridodati i američku inflaciju

Popričali smo i s ekonomskim analitičarem Velimirom Srićom.

"Prvo, sad Amerikanci likuju kad putuju. Sve im je deset posto jeftinije, prije su mogli dobiti oko 0.75 eura za dolar, sad to nije više tako. Što se tiče nas, kod nas je drugačije. Prvenstveno se odnosi to na one koji trgovinski surađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama", govori on.

"Mislim tu prije svega na firme koje nabavljaju robu iz SAD-a, ali i na pojedince, ljude koji će određene proizvode naručivati. Plaćat će veću cijenu. Problem je za one koji će kupovati dolare ili kupovati u dolarima u tome što im nije sve deset posto skuplje, nego i 20 posto jer imate američku inflaciju te sad i jaki dolar.

"Profitirat će pomorci"

Snaga dolara je u tome što je međunarodno priznata valuta i priznaju ga u svim dijelovima svijeta, priznaje ga i arapski svijet, on je glavna valuta u svijetu trgovine. Dolar je i glavna valuta kod brodskih tarifa, kod određenih osiguranja... U dolarima se i isplaćuju plaće mornarima. Hrvatski pomorci na stranim kompanijama će profitirati.

Znači, deset posto razlike je velika, ogromna razlika. To je jaki utjecaj. No, osim ovoga što sam naveo, ne bih rekao da se za običnog, malog čovjeka toliko toga mijenja, osim ako nema veze s transakcijama u nekom smislu", govori.

Kaže da je razlog povećanja dolara u tome što je Američka centralna banka bila ekspanzionistička dodajući da je tiskala novac kao i Europa, ali da je pritom podigla kamatne stope.

"U Europi se nećkaju oko toga, Europa je u svemu "stara dama", zato relativno i zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama ili Kinom. Kad bi Europska centralna banka htjela braniti euro, ona bi to mogla s većim kamatnim stopama. Ali situacija je zbog rata komplicirana zbog odljeva novca kojim se pomaže Ukrajini i pokušava supstituirati ruske energente", govori.

"Već smo u eurozoni, naš kurs je definiran"

Dotaknuo se hrvatske monetarne politike.

"Hrvatska, osim što nema naftni suverenitet, nema niti monetarni. To je dobro jer smo vezani uz Europu u tome: kako će biti Europi, bit će i nama. Ali nije dobro jer gubimo alat kojim možemo nešto raditi, igrati se s kursom radi boljitka gospodarstva.

U tom smislu, bilo bi pametno da se pred sezonu pojačala vrijednost kune, od čega bi se profitiralo, ali ova vlada se drži kao pijan plota mjera stabilnosti kako bi se udvarala Europi, a ne gledaju se naši ekonomski interesi. Sad više nemamo prostora, mi smo već u eurozoni, kurs je definiran", zaključio je Srića.