NA SVJETSKIM je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio Kini uvođenjem carina jer smatra da je kriva za širenje koronavirusa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,2 posto, na 99,08 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skočio 1,5 posto, na 1,0980 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara skliznula je, pak, 0,5 posto, na 106,90 jena.

Nakon dva tjedna rasta dolar je prošloga tjedna oslabio ponajviše zbog novih Trumpovih prijetnji Kini uvođenjem carina jer američki predsjednik smatra da je Kina mogla zaustaviti koronavirus prije nego što se proširio svijetom.

Trump je poručio da njegova administracija provodi "ozbiljne istrage" kako bi saznala što se točno dogodilo i da je njegov teško postignuti trgovinski sporazum s Kinom sada od sekundarne važnosti u usporedbi s pandemijom koronavirusa.

"Postoji velik rizik eskalacije geopolitičkih tenzija"

Prijetnja carinama podsjetila je ulagače na financijskim tržištima na prošlogodišnji trgovinski rat između SAD-a i Kine pa se američka valuta našla pod pritiskom.

"S obzirom na veliki utjecaj covida-19, zasigurno postoji velik rizik eskalacije geopolitičkih tenzija. To bi bio još jedan udarac za trgovinu u svijetu", kaže Derek Halpenny, direktor u MUFG-u.

Dolar je oslabio i zbog naznaka američke središnje banke da bi mogla dodatno ublažiti monetarnu politiku.

Američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju potonuo 4,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše od financijske krize 2009. godine i više od 4 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Predsjednik Feda Jerome Powell upozorio je, pak, da bi u tekućem kvartalu gospodarstvo moglo pasti po stopi kakva dosad nije zabilježena.

No, kazao je i da bi oporavak trebao uslijediti nakon što se olabave restrikcije povezane s koronavirusom i da će središnja banka nastaviti podržavati gospodarstvo.

Europska središnja banka (ECB) najavila je, pak, dodatno jačanje likvidnosti u eurozoni kroz još povoljnije financiranje komercijalnih banaka koje bi novac trebale usmjeriti u gospodarstvo pogođeno pandemijom.

ECB je najavio da će od lipnja ove do lipnja iduće godine dodatno sniziti kamate na dugoročne kredite bankama, s minus 0,75 na minus jedan posto. 

ECB ove godine planira kupiti imovinu ukupne vrijednosti 1100 milijardi eura, a ne isključuju ni mogućnost dodatnog povećanja vrijednosti tog programa bude li gospodarstvo eurozone smanjeno više nego što se trenutno očekuje.

A ECB procjenjuje da bi se gospodarstvo eurozone ove godine moglo smanjiti od 5 do 12 posto.

Eurostat je u četvrtak objavio da je gospodarstvo Europske unije u prvom tromjesečju palo 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše od financijske krize 2009. BDP eurozone potonuo je, pak, 3,3 posto.