NA MOBITELU poduzetnika Paška Dodića, jednog od osumnjičenih u velikoj aferi s nezakonitim odlaganjem otpada u Gospiću, Benkovcu i Senju, istražitelji su pronašli tragove brisanja poruka, uključujući one izbrisane samo dan prije nego što mu je policija oduzela uređaj. Dio izbrisanog sadržaja ipak su uspjeli vratiti. USKOK je otkrio i stotine telefonskih poziva između Dodića i Josipa Šinceka te razgovor u kojem Dodić otvoreno govori o zakopavanju kamenoloma i zaradi od otpada.

Nove detalje USKOK je otkrio prije nego što je proširio istragu protiv supružnika Josipa i Monike Šincek, poduzetnika Paška Dodića, Željka Teufela i više drugih osoba i tvrtki.

USKOK sumnja da je organiziran posao u kojem se otpad, uključujući velike količine mljevene plastike, dovozio na lokacije na kojima se nije smio odlagati. Jedna od njih bio je nekadašnji kamenolom u Benkovcu, na zemljištu povezanom s obitelji Dodić.

Istražitelji smatraju da Dodić nije bio samo vlasnik zemljišta, nego da je aktivno sudjelovao u dogovorima o prihvatu otpada, broju kamiona, naknadama i nastavku poslova.

Dan prije oduzimanja mobitela brisane su poruke

Posebno zanimljiv detalj istražitelji su pronašli pregledom Dodićeva iPhonea 15 Pro. Pronašli su indicije brisanja poruka, uključujući one izbrisane 12. veljače 2025., odnosno samo dan prije oduzimanja mobitela.

Unatoč tome, dio izbrisanog sadržaja uspjeli su forenzički izdvojiti. Pregledom komunikacije utvrđeno je i koliko su Dodić i Josip Šincek bili u kontaktu. Od studenoga 2023. do veljače 2025. između njih je evidentirano čak 800 WhatsApp poziva. USKOK te podatke povezuje s drugim dokazima, među kojima su razgovori o odlaganju otpada, naknadama, inspekcijskim nadzorima i poslovima u kamenolomu.

"Zakopali smo kamenolom za 300, 400 tisuća"

Jedan od najzanimljivijih razgovora dogodio se 26. studenoga 2024., kada je Josip Šincek posjetio Paška Dodića u bolnici. Prema USKOK-u, Šincek nije znao da se njihov razgovor snima. Dodić je snimku poslije poslao svojoj supruzi Franciski. Razgovarali su o zajedničkom poslu u Benkovcu, njegovoj isplativosti i tome što su zapravo napravili u kamenolomu.

"Zakopali smo kamenolom za 300, 400 tisuća i to je cijela priča, a niti zidova", rekao je Dodić. Potom je dodao: "Mi smo ušli u priču da radimo kuće, da radimo zidove, a mi to ne radimo."

Upravo su te riječi zanimljive istražiteljima. Naime, prema USKOK-u, poslovi u kamenolomu prikazivani su kroz projekt izgradnje građevine i uporabe građevinskog materijala, dok je stvarna svrha bila odlaganje i zatrpavanje otpada.

U istom razgovoru Dodić i Šincek razgovarali su i o mogućnosti nastavka posla te prihvatu otpada iz inozemstva. Dodić je smatrao da bi se na takvom otpadu moglo mnogo više zaraditi. "To je roba po tri puta skuplja i to nam se puno više isplati vozit i zašto ne bi to radili, zašto bi vozili za 50...", rekao je, prema pronađenoj snimci.

USKOK takve razgovore smatra dokazima da Dodić nije bio samo osoba koja je prepustila zemljište na korištenje, nego se zanimao za količine otpada i organizaciju njegova dopremanja. Supružnici Šincek su s Paškom i Franciskom Dodić navodno dogovarali naknadu za odlaganje otpada, a u komunikaciji se spominje provizija od 50 eura po kamionu.

Razgovori o inspekciji

Jedan od važnijih trenutaka u istrazi dogodio se 28. svibnja 2024., kada je inspekcija zaštite okoliša došla na lokaciju u Benkovcu. Istoga dana Josip Šincek i Paško Dodić više su puta razgovarali telefonom.

Dodića je zanimalo što inspekcija provjerava, zašto su inspektori došli iz Zadra i što će se dogoditi s radovima. Raspitivao se i kada će ponovno moći nastaviti radove na lokaciji.

"Kad mogu tamo postaviti betonaru, da je betonara tamo, da kad mogu ići tamo raditi", rekao je u snimljenom razgovoru. Posebno je zanimljivo što su razgovarali i o tome kako inspektorima objasniti plastiku pronađenu u kamenolomu.

Šincek je predlagao da se prikaže kao materijal predviđen projektom izgradnje tlačne ploče te da se inspektorima dostavi odgovarajuća dokumentacija. USKOK pak smatra da ti razgovori pokazuju kako su obojica znala za prisutnost otpada te su pokušavala objasniti njegovo podrijetlo i namjenu.

U drugim razgovorima, posebno nakon inspekcijskih nadzora, supružnici Šincek i Dodić raspravljali su o tome tko je za što odgovoran i kakve bi posljedice mogli imati zbog poslova u Benkovcu. Prema USKOK-u, Dodić je pokazivao zabrinutost zbog mogućih policijskih provjera i prekida radova.

U komunikaciji Josipa i Monike Šincek spominjalo se i da su Dodići svjesni svoje uloge u zajedničkom poslu. Istražitelji te razgovore povezuju s drugim dokazima, uključujući dokumentaciju o prijevozu otpada, račune, inspekcijske zapisnike i nalaze vještačenja materijala pronađenog na lokaciji.

Kako je otpad završavao u Benkovcu?

U istom predmetu USKOK istražuje i ulogu tvrtke CE-ZA-R, povezane s CIOS grupom Petra Pripuza, iz koje su, prema istražiteljima, dolazile velike količine otpada. Proširenjem istrage obuhvaćen je i Željko Teufel, kojeg USKOK povezuje s organizacijom prijevoza otpada iz Siska prema Benkovcu.

Istražitelji navode da je u pratećoj dokumentaciji kao mjesto isporuke bio prikazivan Gospić, iako su kamioni stvarno odlazili u Benkovac. U komunikaciji Teufela, Ivice Vajdića, glavnog Šincekova operativca o kojem je Index već pisao, te drugih sudionika spominjala se organizacija prijevoza, broj kamiona i termini dolazaka.

USKOK smatra da su takvi dogovori omogućavali dopremanje otpada na lokaciju koja nije imala odgovarajuće uvjete za njegovo odlaganje. O tome USKOK planira ispitati i samog Petra Pripuza.