DVA RATA na pragu Europe zasjenila su dvanaestosatni summit čelnika Europske unije, no umjesto da poduzmu konkretne korake, oni su ostali paralizirani, nemoćni da značajnije utječu na bilo koji od tih sukoba. Rijetko je nemoć Unije da preuzme vodeću ulogu u međunarodnim odnosima bila ovako očita.

Lideri triju od deset najvećih svjetskih gospodarstava - njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanska premijerka Giorgia Meloni - zajedno s ostalih 24 čelnika mogli su samo skretati pogled, međusobno se prepirati ili nuditi tek prazne riječi dok su se bombardiranja, raketni napadi i ubojstva nastavljali, piše Politico.

Nemoć i unutarnje podjele

"U ovim vrlo turbulentnim vremenima u kojima živimo, presudno je više nego ikad podržati međunarodni poredak temeljen na pravilima", izjavio je novinarima predsjednik Europskog vijeća António Costa, koji je predsjedao sastankom u Bruxellesu. "Alternativa je kaos. Alternativa je rat u Ukrajini. Alternativa je rat na Bliskom istoku."

No, uglavnom je sve i ostalo samo na riječima.

Dok je Teheran bombardirao susjede i time ugrožavao europsku opskrbu energijom, Kijev napadao ruske tvornice za popravak vojnih zrakoplova, a Donald Trump se u Washingtonu šalio na račun napada na Pearl Harbor uz japanskog premijera, europski su čelnici iskoristili svoje rasprave kako bi se bavili internim pitanjima poput Sustava trgovanja emisijama (ETS). Iako to nije posve nepovezano s globalnim energetskim šokom, teško da je to područje na kojem bi kontinent mogao pokazati svoju geopolitičku snagu.

Kad je riječ o Iranu, čelnici su zaključili da imaju malo utjecaja ili volje za bilo kakvu značajniju intervenciju. Što se tiče Ukrajine, više od četiri godine nakon početka ruske invazije - sukoba u kojem imaju i utjecaja i volje - nisu uspjeli prevladati unutarnje podjele kako bi odobrili slanje 90 milijardi eura Kijevu.

"Jednostavno nije bilo volje za stolom da se uključimo u iranski sukob", rekao je visoki dužnosnik jedne europske vlade, kojem je, kao i ostalima citiranima u ovom članku, zajamčena anonimnost kako bi mogao govoriti o razgovorima iza zatvorenih vrata.

Njemački kancelar Merz čak se požalio da bi fokusiranje na Iran moglo skrenuti pozornost s mjera za poticanje posustalog europskog gospodarstva, što je bio izvorni cilj summita prije nego što su se svjetski događaji ispriječili, potvrdila su trojica dužnosnika.

"Svijet je izgledao potpuno drukčije u Alden Biesenu", rekao je jedan dužnosnik EU, misleći na sastanak o konkurentnosti održan prošlog mjeseca u belgijskom dvorcu, koji je trebao postaviti temelje za ovaj summit. To je bilo prije nego što su iranski sukob i dilema oko financiranja Ukrajine, uzrokovana time što je mađarski premijer Viktor Orbán pogazio obećanje da će odobriti zajam, iz temelja promijenili dnevni red.

"To nije naš rat"

To ne znači da je Iran potpuno ignoriran.

Ponovno se raspravljalo o slanju francuskih ratnih brodova radi zaštite Hormuškog tjesnaca, ključne točke za tranzit nafte koju je Teheran praktički zatvorio prijetnjama napadima na brodove, potencijalno uz potporu Vijeća sigurnosti UN-a. "Započeli smo proces razmatranja i vidjet ćemo idućih dana ima li izgleda za uspjeh", rekao je Macron.

Međutim, u završnoj izjavi sa summita ne obećava se nikakva nova misija, već se samo spominje jačanje postojećih pomorskih operacija EU u regiji. Do kraja razgovora, čelnici EU došli su do gorke spoznaje: Europa ima malo moći ili sklonosti da oblikuje događaje.

"Bliski istok nas se itekako tiče, ali jesmo li mi uopće igrač u toj priči?", zapitao se dužnosnik EU koji je sudjelovao u raspravama. "Pokušavaju pronaći svoje mjesto u ovoj raspravi, imamo mnogo izjava i stavova, ali postoji li uloga za Europljane u rješavanju ovog procesa?"

Očito ne, ako je suditi prema riječima Kaje Kallas, šefice diplomacije EU, koja je upozorila čelnike da je "započeti rat kao upustiti se u ljubavnu aferu - lako je ući, ali je teško izaći", kako su prenijela dvojica diplomata upoznatih s njezinim izjavama.

U prijevodu: Ovo nije europski rat i neće ni biti. EU je ostalo da radi "ono što uvijek radimo", rekao je jedan dužnosnik EU, a to je pisanje "lijepih izjava".

Dok plinska polja gore

Europa je već ranije ovog tjedna razljutila američkog predsjednika Trumpa kada su njezini glavni izaslanici odbili njegov poziv da osiguraju Hormuški tjesnac. Držeći se tog ranijeg stava, završni zaključci summita uvelike su se oslanjali na već poznate pozive na "deeskalaciju" i "suzdržanost", bez predlaganja konkretnih akcija.

I to unatoč upozorenju Katara u četvrtak da neće moći ispuniti svoje ugovore o isporuci ukapljenog prirodnog plina (LNG) s Belgijom i Italijom nakon što je Iran svoj bijes - i svoje balističke projektile - zbog američko-izraelskih napada iskalio na toj zaljevskoj zemlji, čime je iz pogona izbačena gotovo petina njezinih kapaciteta za izvoz LNG-a.

Ipak, umjesto da se izravno suoče s brzorastućim energetskim šokom, europski su čelnici proveli sate raspravljajući o klimatskoj politici Unije, uključujući i njezin ETS, čiju reformu traži skupina zemalja. "Reći da je ETS najveći problem dok golema plinska polja gore je, u najmanju ruku, čudno", komentirao je jedan dužnosnik EU.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da se posljedice rata protežu daleko izvan Bliskog istoka, dodavši da je njegov "najizravniji utjecaj" bio na opskrbu energijom i cijene. Najavila je niz hitnih mjera za smanjenje troškova, od smanjenja poreza do poticanja ulaganja u ETS.

Mađarska blokada i "jednostavno luda" strategija

Ako išta, summit je razotkrio gdje se preklapaju ratovi u Iranu i Ukrajini. Na sastanku koji bi mu, ako izgubi izbore idućeg mjeseca, mogao biti posljednji nakon 16 godina, mađarski premijer Viktor Orbán oštro je kritizirao europski pristup energetskoj krizi.

"Ponašanje i strategija Europljana ovdje su jednostavno ludi", rekao je, dodavši da EU treba kupovati rusku naftu kako bi "preživjela".

Orbán je blokirao zajam EU od 90 milijardi eura Kijevu zbog spora oko oštećenog naftovoda kojim se ruska nafta transportira kroz Ukrajinu do Mađarske i drugih zemalja srednje Europe. Zbog toga Unija nije mogla ponuditi mnogo više od riječi podrške ni u vezi s ratom u Ukrajini.

Orbán je u četvrtak ostao pri svom protivljenju i čak dobio određeno razumijevanje od talijanske premijerke Meloni, koja je čelnicima rekla da razumije njegov stav. S rastom frustracije u dvorani, mnogi su čelnici oštro kritizirali mađarskog premijera, potvrdio je švedski premijer Ulf Kristersson.

"Ovo će ostaviti trajne posljedice"

"Nikad nisam čuo ovako oštru kritiku upućenu bilo kome", rekao je novinarima tijekom pauze. Njemački kancelar Merz složio se da su čelnici bili "duboko uznemireni" zbog Orbána. "Čvrsto sam uvjeren da će ovo ostaviti trajne posljedice", rekao je.

No, pritisak kolega nije pokolebao Orbána, a pitanje zajma prebačeno je na idući summit sljedećeg mjeseca - do tada bi Mađarska mogla imati novog čelnika ili barem starog kojem glasovi nisu očajnički potrebni.

Što se tiče Irana i Ukrajine, EU nije postigao ništa. Ranije najave diplomata da bi čelnici mogli raspravljati dugo u noć ili čak nastaviti sastanak idućeg dana, jer ih hitnost situacije u svijetu tjera na suočavanje s izazovima, nisu se ostvarile. Sve je bilo gotovo i zaključeno prije ponoći.

Nakon 12 sati i vrlo malo donesenih odluka, čelnicima je ostalo malo toga novog za reći svojim građanima kod kuće.

"Mnogo je stvari zabrinjavajućih u vezi s ovim ratom" na Bliskom istoku, dok je Orbánov veto na zajam Kijevu "i dalje tu, a mi smo iznimno nezadovoljni zbog toga, kao i, naravno, Ukrajina", rekao je švedski premijer Kristersson novinarima na odlasku sa summita.

I to je bilo sve.