TRAGOVI zuba na 13 milijuna godina staroj kosti nekoć strašnog predatora, poznatog kao ptica strave, otkrili su da je čak i ovog diva lovio još veći grabežljivac. Znanstvenici vjeruju da su otkrili dokaz o drevnoj borbi na život i smrt koju ptica nije preživjela, prenosi BBC.

Paleontolozi su u Kolumbiji analizirali fosiliziranu bedrenu kost i zaključili da tragovi ugriza odgovaraju divovskom kajmanu, gmazu nalik krokodilu. Pomoću 3D digitalnih skenova, uspjeli su rekonstruirati smrtonosni napad.

Tko su bile ptice strave?

Ptice strave bile su vrhunski predatori svog vremena. Mogle su biti više od čovjeka, s moćnim nogama za trčanje i kukastim kljunom stvorenim za trganje mesa. Konkretno, jedinka čija je kost pronađena bila je visoka oko 2,5 metra i živjela je u močvarnim područjima današnje Kolumbije, gdje je svojim nogama i kljunom lovila plijen.

Tragovi zuba otkrili drevnu borbu

Fosiliziranu kost je prije više od 15 godina u pustinji Tatacoa pronašao lokalni sakupljač fosila César Augusto Perdomo. Znanstvenici koji su kasnije proučavali fosile u njegovoj muzejskoj zbirci shvatili su da komad kosti veličine šake pripada rijetkoj ptici strave. No, još više su ih zaintrigirali tragovi zuba drugog moćnog predatora.

Nova studija, objavljena u časopisu Biology Letters, usporedila je oblik i veličinu tragova s lubanjama i zubima gmazova iz muzejskih zbirki. Analiza je pokazala da se tragovi najviše podudaraju s izumrlom vrstom kajmana, Purussaurus neivensis, koji je mogao doseći duljinu i do pet metara. Znanstvenici pretpostavljaju da je, poput današnjih krokodila, vrebao plijen iz zasjede na rubu vode.

Novi pogled na drevni ekosustav

Iako ne mogu sa stopostotnom sigurnošću utvrditi je li kajman ubio pticu ili se hranio njezinim ostacima, nedostatak znakova zacjeljivanja na kosti sugerira da je ptica umrla tijekom napada. "Ako već nije bila mrtva, umrla je u napadu. To je bio njezin posljednji dan na planetu", objasnio je vodeći istraživač Andres Link sa Sveučilišta Los Andes.

Ovo otkriće pruža rijedak uvid u interakciju dva vrhunska predatora iz srednjeg miocena. Pokazuje da su čak i strašne ptice strave bile ranjivije nego što se dosad mislilo, čime se upotpunjuje slika o drevnom ekosustavu. "Nevjerojatno je kako jedna sićušna kost može ispričati tako veliku priču o životu na Zemlji u prošlosti", zaključio je dr. Link.