Hrvatska namjerava popisati peći, kamine i druge male uređaje za grijanje, a među građanima se odmah pojavila sumnja da se država time priprema uvesti novi porez. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) u odgovoru na Indexov upit ističe da je cilj praćenje kvalitete zraka i planiranje aktivnosti radi smanjenja onečišćenja.

"Registar malih kućnih ložišta nije fiskalni instrument niti je njegova uspostava povezana s uvođenjem novih financijskih obveza za građane. Projektom nije predviđena naplata upisa uređaja u registar niti uvođenje posebnih naknada za građane povezano s njegovom uspostavom. Također, uspostava registra sama po sebi ne podrazumijeva uvođenje novih obveznih pregleda ili mjerenja emisija na teret vlasnika kućnih ložišta", stoji u odgovoru MZOZT-a.

Što je ReMaL i zašto se uvodi?

ReMaL (Registar malih kućnih ložišta) novi je nacionalni sustav kojim Hrvatska planira evidentirati uređaje za grijanje u kućanstvima, goriva koja koriste i njihov utjecaj na onečišćenje zraka. Registar se razvija u sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno sa Slovenijom.

"Svrha registra malih kućnih ložišta isključivo je uspostava kvalitetne baze podataka o uređajima za grijanje u kućanstvima, vrstama goriva koje koriste i njihovim emisijskim karakteristikama, kako bi se unaprijedilo praćenje kvalitete zraka i omogućilo učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja te, u konačnici, zaštite ljudskog zdravlja.

Naime, upravo mala kućna ložišta imaju značajan doprinos u emisijama PM2,5 lebdećih čestica tijekom zimskih mjeseci i utjecaj na kvalitetu zraka u više naselja i gradova kontinentalne Hrvatske", piše MZOZT.

Ministarstvo navodi da je glavni izvor PM2,5 u Hrvatskoj izgaranje drvne biomase u kućanstvima, uz doprinos cestovnog prometa i nekih drugih aktivnosti, poput poljoprivrede. PM2,5 su vrlo sitne lebdeće čestice koje mogu prodrijeti duboko u dišne putove. Dugotrajna izloženost povezana je s povećanim rizikom od bolesti srca i krvnih žila, moždanog udara, kroničnih plućnih bolesti i raka pluća.

Koliko su kućna ložišta važna za onečišćenje zraka, pokazuju podaci Europske agencije za okoliš (EEA) iz 2022, kada su mala kućna ložišta bila odgovorna za čak 79,2 posto ukupnih hrvatskih emisija PM2,5.

Za Hrvatsku je to poseban izazov u kontinentalnim područjima, primjerice u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Sisku i Kutini, gdje se tijekom hladnih razdoblja povećava loženje, a pri stabilnom vremenu i slabom vjetru onečišćenje se može zadržavati blizu tla.

Europa pooštrava standarde kvalitete zraka

Osim toga, Europska unija novom Direktivom o kvaliteti zraka od 2030. godine snižava dopuštenu prosječnu godišnju koncentraciju štetnih sitnih čestica PM2,5 s dosadašnjih 25 na 10 mikrograma po kubičnom metru zraka, odnosno za čak 60 posto.

Ministarstvo je još 21. listopada 2026. predstavilo nacrt novog Zakona o zaštiti zraka i među novostima izričito navelo uvođenje registara emisija iz malih kućnih ložišta. Dakle, nije riječ samo o međunarodnom projektu najavljenom za 2027. godinu, nego i o promjeni u hrvatskom zakonodavstvu.

Europa, dakle, neće samo tražiti podatke o onečišćenju nego od država zahtijeva postizanje znatno strožih standarda kvalitete zraka. Zato Hrvatska popisuje kućne peći: bez podataka o vrsti, starosti i rasporedu uređaja teško je procijeniti gdje zamjena starih ložišta može najviše poboljšati kvalitetu zraka.

I iskustva drugih europskih zemalja pokazuju da strah građana od novih nameta nije bez osnova. Slovenija je najvažnija za hrvatsku priču jer se ReMaL temelji upravo na njezinu iskustvu. Slovenci koriste digitalnu bazu EviDim, u koju dimnjačarske tvrtke upisuju podatke o uređajima, korisnicima, obavljenim pregledima i mjerenjima emisija.

Ni Slovenci ne plaćaju poseban godišnji porez na posjedovanje peći, ali uz dimnjačarske usluge plaćaju i vođenje evidencije u iznosu od 13,42 eura. Osim toga, država je registar EviDim već iskoristila za provjeravanje ispunjavaju li vlasnici ložišta svoje zakonske obveze.

"Način prikupljanja podataka razradit će se tijekom provedbe projekta"

U travnju 2024. slovenski građani za čije uređaje u registru nisu bili evidentirani propisani dimnjačarski pregledi počeli su dobivati upozorenja. Država im je poručila da moraju izabrati dimnjačara i organizirati pregled.

U Poljskoj vlasnicima neprijavljenih uređaja prijete novčane kazne, u nekim područjima Austrije plaća se evidentiranje sustava grijanja, dok su Danska i Njemačka već uvele pravila prema kojima se određene stare peći moraju zamijeniti ili prestati koristiti.

"Način prikupljanja podataka razradit će se tijekom provedbe projekta. U Sloveniji podatke o ložištima prikupljaju dimnjačari tijekom redovitih pregleda, a građani putem sustava imaju uvid u podatke o svojim uređajima, dimnjacima i obavljenim pregledima.

I u Hrvatskoj dimnjačari već danas tijekom redovitih pregleda prikupljaju podatke o uređajima za loženje, ali se oni vode u odvojenim evidencijama pojedinih dimnjačarskih društava", stoji u odgovoru MZOZT-a.

Vrijednost hrvatskog dijela projekta LIFE Slovenia SupAIR iznosi 1,24 milijuna eura, od čega se 527678 eura financira sredstvima Europske unije. Projekt će se provoditi od 2027. do 2033. godine, a pojedinosti o uspostavi registra i dinamici prikupljanja podataka definirat će se tijekom njegove provedbe.

Model prikupljanja podataka još se razrađuje

"Detaljan obuhvat kategorija uređaja, uključujući način evidentiranja uređaja koji se više ne koriste, razradit će se u okviru projektnih aktivnosti. Model prikupljanja podataka još se razrađuje.

Projektom su predviđene edukacije stručnih službi, dimnjačara, jedinica lokalne samouprave i drugih relevantnih dionika kako bi se osigurali potrebni kapaciteti za uspostavu i funkcioniranje registra", zaključuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.