HRVATSKO pravosuđe javno objavljuje sudske presude iz kojih je moguće otkriti identitete djece koja su bila žrtve seksualnog zlostavljanja i obiteljskog nasilja.

Iako bi sustav umjetne inteligencije ANON trebao uklanjati osobne podatke prije objave presuda, u njima ostaju imena, prezimena, nazivi škola i drugi podaci koji omogućuju prepoznavanje maloljetnika, otkriva Women in Adria.

Sustav je razvijen za 160.875 eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što potvrđuje i Ministarstvo pravosuđa. Prema istraživanju portala Women in Adria, na njegovo održavanje dosad je potrošeno još 127.000 eura. Ukupno je riječ o gotovo 288.000 eura.

Posebno zabrinjava što je Ministarstvo pravosuđa na problem upozoreno još krajem prošle godine, ali se sporne presude i dalje objavljuju.

U presudama ostaju imena djece, prezimena obitelji i nazivi škola

Problem nastaje zbog načina na koji sustav ANON obrađuje sudske odluke. Dok u uvodnim dijelovima presuda uglavnom uspješno uklanja osobne podatke, u obrazloženjima i iskazima svjedoka često ih ostavlja.

U jednom predmetu seksualnog zlostavljanja djeteta u citatu okrivljenika ostalo je ime maloljetne žrtve. U istoj presudi navedeni su podaci o školi koju su pohađali žrtva i počinitelj te detalji o ugostiteljskom objektu povezanom s obitelji počinitelja.

U drugom slučaju, koji se odnosio na teške povrede prava djeteta, osobni podaci bili su uklonjeni iz uvodnog dijela presude, ali je u obrazloženju ostalo prezime obitelji. U drugim odlukama navedeni su nazivi škola, precizne lokacije događaja i drugi podaci koji omogućuju utvrđivanje identiteta.

Redakcija Women in Adria izmijenila je imena i druge detalje u objavljenim primjerima kako ne bi dodatno otkrila identitete djece.

Propuste pronašli u gotovo svim pregledanim presudama

Na problem je redakciju upozorio čitatelj koji tvrdi da je pronašao više od 250 spornih sudskih odluka.

Novinari su potom pregledali nekoliko desetaka presuda u predmetima u kojima su žrtve bile maloljetne osobe. U gotovo svakoj pregledanoj presudi pronašli su barem jedan osobni podatak ili informaciju na temelju koje bi bilo moguće identificirati žrtvu ili počinitelja.

Među takvim podacima bili su i adrese dječjih domova, razdoblja boravka djece u njima, mjesta zaposlenja počinitelja te nazivi obiteljskih gospodarstava.

Ministarstvo je upozoreno još prošle godine

Ured pravobraniteljice za djecu potvrdio je za Women in Adria da je Ministarstvo pravosuđa na problem upozoreno krajem prošle godine.

Iz Ureda su naveli da su preporučili dodatnu anonimizaciju sudskih odluka u predmetima koji se odnose na kaznenopravnu zaštitu djece te postupcima u kojima se odlučuje o njihovim pravima i interesima.

Prema Uredu pravobraniteljice, Vrhovni sud izdavao je dodatne upute za anonimizaciju presuda, osobito radi zaštite djece.

"Međutim, i dalje primjećujemo da se objavljuju presude koje ne jamče dovoljnu razinu zaštite djece", upozorili su iz Ureda.

Presude se automatski objavljuju nakon 15 dana

Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa, sustav ANON automatski preuzima sudske odluke iz sustava eSpis 15 dana nakon njihove otpreme.

Prvostupanjske odluke automatski se anonimiziraju i objavljuju na javnom portalu, dok se drugostupanjske odluke i odluke visokih sudova objavljuju nakon dodatne provjere na sudu.

Sustav je u primjeni od početka 2025. godine, kada je uvedena obveza javne objave anonimiziranih sudskih odluka.

Women in Adria navodi da je pregledom projektne dokumentacije utvrđeno kako je za prepoznavanje podataka koje treba anonimizirati bila predviđena točnost od 90 posto.

To ne znači da je pogrešna svaka deseta presuda, nego da sustav ne mora prepoznati svako pojavljivanje osobnog podatka. Budući da se u pojedinoj presudi osobni podaci mogu pojaviti više desetaka puta, mogućnost da neki od njih ostanu vidljivi dodatno raste.

Pravobraniteljica traži hitno rješenje

Iz Ureda pravobraniteljice za djecu smatraju da bi, barem u predmetima koji uključuju djecu, prije javne objave trebalo osigurati dodatnu provjeru anonimiziranih presuda.

"Objava informacija na temelju kojih se može izravno ili neizravno utvrditi identitet, posebice u predmetima iz kaznenopravne zaštite djece, predstavlja izravnu povredu prava djeteta. Takav sustav anonimizacije gubi svrhu kada ne uspijeva zaštiti dijete", poručili su iz Ureda.

"Rješavanju ovog problema treba pristupiti žurno", naglasili su.

Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo na pitanja portala Women in Adria ni nakon pet dana čekanja.