VISOKA predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas suočila se s novim političkim neuspjehom. Države članice blokirale su njezinu inicijativu o osnivanju stručne skupine za europsku obranu, i to u trenutku kad je njezina diplomatska služba izložena sve jačim zahtjevima za reformom, piše Euronews.

Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) u nedjelju je u posljednji trenutak otkazala predstavljanje nove radne skupine na visokoj razini. Skupina je trebala izraditi izvješće o jačanju obrambenih kapaciteta EU i utvrditi gdje postoje strateški nedostaci u ulaganjima.

Kallas je inicijativu najavila samo nekoliko dana ranije. Tada je rekla da joj je cilj okupiti "neke od najbriljantnijih umova iz područja sigurnosti i obrane koji bi ponudili inovativna rješenja".

"Odlučili smo ne nastaviti s tom inicijativom", rekao je za Euronews dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman. Pojasnio je kako su neke države članice ocijenile da to trenutačno nije ispravan pristup.

Ovaj događaj pokazuje da Kallas ponekad pokušava provesti odluke bez potrebne političke podrške, iako joj je upravo potpora država članica, osobito manjih, ključna za održavanje relevantnosti EEAS-a.

Diplomatski propust

Otpor je predvodila Italija, koja se jasno usprotivila nakon što je u skupinu imenovana osoba koju Rim smatra glavnom političkom protivnicom ministra obrane Guida Crosetta. Prema talijanskoj agenciji ANSA, riječ je o Roberti Pinotti, bivšoj ministrici obrane u lijevim vladama Mattea Renzija i Paola Gentilonija, koji su politički suparnici aktualne talijanske vlasti.

Osnivanju skupine usprotivile su se i Francuska te nekoliko drugih zemalja. One su naglasile da se o tome nije raspravljalo na ministarskoj razini i da je potez iznenadio većinu europskih vlada. Pritisak je bio toliki da je EEAS morao povući inicijativu.

Iz EEAS-a su pojasnili da je skupina trebala imati savjetodavnu ulogu, zbog čega nije bilo nužno da svaka zemlja ima predstavnika, a bivši politički i vojni dužnosnici činili su se kao logičan izbor.

Ipak, otpor je stigao s više strana. Države koje su imale predstavnike žalile su se na odabir pojedinih imena, dok su one koje nisu bile uključene izrazile nezadovoljstvo jer nisu dobile priliku sudjelovati.

Trojica neimenovanih dužnosnika EU-a, zbog osjetljivosti teme, opisala su situaciju kao "loše upravljanje", "nesretan splet okolnosti" i "težak promašaj", što pokazuje opće nezadovoljstvo provedbom.

Osjećaj hitnosti

Diplomatska služba smatra da EU mora hitno ubrzati obrambene pripreme kako ne bi ostala nespremna. S druge strane, čini se da neke države članice više usporavaju proces nego što nude nove ideje.

Namjera je bila stvoriti osjećaj hitnosti i ubrzati napore za otklanjanje obrambenih slabosti prije Münchenske sigurnosne konferencije u veljači, jer američka vlada do kraja godine priprema reviziju svojih vojnih snaga. "Svi se slažu da je tema hitna, ali cijela je izvedba bila prilično nespretna", izjavio je jedan diplomat EU-a.

Istovremeno, EEAS je često kritiziran zbog neučinkovitosti. To je u suprotnosti s argumentom da se europske prijestolnice moraju stalno konzultirati, čak i oko imenovanja stručnjaka u savjetodavno tijelo.

"Kao bivša premijerka, ona podcjenjuje koliko države članice žele da ih se pita o vanjskoj politici", rekao je drugi diplomat i istaknuo da ovaj slučaj pokazuje koliko su neke zemlje osjetljive na samu proceduru. Ironično je što se ovakav komunikacijski propust događa baš u trenutku kada Bruxelles i druge ključne europske prijestolnice sve više preispituju njezinu ulogu.

Pritisak za reformu

Šefica diplomacije EU-a već se više puta sukobila s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen oko toga tko zapravo vodi vanjsku politiku Unije. Von der Leyen zagovara "geopolitičku Komisiju" i povremeno preuzima inicijativu u međunarodnim poslovima, što je bilo najočitije u slučaju odnosa prema Izraelu, koji je postao izvor neslaganja.

Ovaj osobni i institucionalni sukob događa se u vrijeme učestalih poziva na reformu načina na koji EU donosi vanjskopolitičke odluke. Najnoviji francusko-njemački prijedlog predviđa stavljanje EEAS-a pod izravnu nadležnost Komisije i istovremeno jačanje njegovih ovlasti.

Nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova u Irskoj prošlog tjedna, Kallas se usprotivila tom prijedlogu. Izjavila je da postoji široka podrška sadašnjem ustroju, premda se svi slažu da on može bolje funkcionirati.

"Problem koji su spomenule mnoge države članice jest taj da bi, ako sve prebacimo na Komisiju, posebno male zemlje izgubile kontrolu nad vanjskom politikom", rekla je Kallas. "Države su jasno dale do znanja da ne žele prepustiti upravljanje vanjskom politikom."

Skepticizam malih zemalja

Centralizacija vanjskog djelovanja unutar Komisije značila bi da bi samo najveće države mogle stvarno utjecati na odluke u Bruxellesu. Uloga Kaje Kallas osmišljena je upravo s tom dvojnošću na umu: ona je istovremeno potpredsjednica Komisije i visoka predstavnica koja slijedi političke smjernice država članica, čime se osigurava da svaka zemlja ima utjecaj.

No, iako su upravo male države te koje trenutačno štite njezinu ulogu od potpune integracije u Komisiju, Kallas je ovim posljednjim propustom uspjela izazvati njihovo nezadovoljstvo.

"Države članice žele da EEAS bude servis za njih, a ne institucija koja vodi vlastitu politiku i pokreće inicijative o kojima se prethodno nije raspravljalo", rekao je za Euronews treći diplomat iz jedne manje zemlje koja je skeptična prema reformi.

Ovo nije prvi put da Kallas pokušava djelovati bez potrebne političke podrške. Prošle je godine predložila paket vojne pomoći Ukrajini od 40 milijardi eura, no čelnici EU-a su ga odbili.

Niz incidenata

Kallas su se i ranije događali diplomatski gafovi. U svibnju je izjavila da je SAD evakuirao svoje veleposlanstvo u Kijevu zbog upozorenja o neposrednom ruskom napadu, što je Washington kasnije demantirao. Istog je mjeseca izazvala oštre reakcije nakon što je Kinu usporedila s bolešću.

U lipnju je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar prekinuo svaki kontakt s njom nakon medijskih napisa da je u privatnim razgovorima usporedila Izrael s Južnoafričkom Republikom iz doba apartheida. Taj je potez izazvao podijeljene reakcije među čelnicima EU-a.

Visoka predstavnica izazvala je polemike i inzistiranjem na korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine, kao i zbog zategnutih odnosa s američkom administracijom.

Međutim, dok velike države i sve centraliziranija Komisija preispituju sadašnji sustav, svaki daljnji pogrešan korak koji bi mogao otuđiti njezine saveznike među državama članicama mogao bi biti presudan za Kallas i njezinu instituciju.

"Postoji opće nezadovoljstvo načinom na koji potpredsjednica Kallas rješava ovakva pitanja", zaključio je četvrti diplomat EU-a.