DRŽAVNA tajnica Fadila Bahović naglasila je danas u saboru da se Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje odnosi na sve, "tko god da je tužitelj koji pokreće zlonamjerni sudski postupak", referirajući se na oporbene primjedbe o sucu "šampionu" u pokretanju SLAPP-ova.

Zakonom o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje u nacionalno se zakonodavstvo prenosi europska direktiva donesena s ciljem zaštite novinara, zviždača, umjetnika, sindikata, nevladinih organizacija, znanstvenika i civilnog društva od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka.

Prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje, protiv kojih su pokrenute tzv. SLAPP tužbe usmjerene protiv njihova javnog djelovanja, štite se uspostavom postupovnih jamstava koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknadu troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.

"Kazna koja je izrečena u postotku zasigurno će tužitelja osvijestiti"

Konačni prijedlog Zakona donosi i novu granicu novčanih sankcija. "Kada se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjerni postupak protiv javnog djelovanja, sud će izreći tužitelju pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 20 posto vrijednosti spora, ali ne manje od 10.000 eura.

Tužitelju fizičkoj osobi izreći će se kazna u iznosu od 10 posto, ali ne manje od 3000 eura", istaknula je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović predstavljajući zakon. Ocjenjuje da će ovako definirane novčane sankcije biti odvraćajuće za pokretanje takvih postupaka.

"Kazna koja je izrečena u postotku zasigurno će tužitelja osvijestiti, razmislit će dva puta hoće li ići s takvom neosnovanom tužbom i u zlonamjerni postupak", ustvrdila je. Osim navedenog, državna tajnica naglasila je kako se osobe uključene u javno djelovanje od SLAPP tužbi dodatno štite i brzinom postupka.

"Navodimo niz parametara koji sucima trebaju olakšati procjenu"

Naime, ti će se predmeti rješavati po hitnom postupku, ali i kroz moguće ostvarenje "satisfakcije" traženjem objave presude u medijima. "Tu je i mogućnost da se na strani tužene osobe umiješa pučka pravobraniteljica, kao i umješači treće osobe, koje sada više ne dokazuju pravni nego legitiman interes, čime smo još više liberalizirali zakon", dodala je Bahović.

SDP-ovi zastupnici izrazili su bojazan kako će suci procjenjivati radi li se o neosnovanoj tužbi i zlonamjernom postupku, ističući upravo suca Županijskog suda u Zadru kao "šampiona" u pokretanju SLAPP-ova u Europi.

"Navodimo niz parametara koji sucima trebaju olakšati procjenu, a koji su vrlo precizni, primjerice zastrašivanje, uznemiravanje, prijetnje od strane tužitelja, nerazmjerna, prekomjerna ili nerazumna priroda tužbenog zahtjeva, uključujući prekomjernu vrijednost spora, ako tužitelj iskorištava neravnotežu moći...

Navodile su se različite brojke

Ovi su parametri dovoljno jasan putokaz sucima i zakon se odnosi na sve, tko god da je tužitelj koji pokreće zlonamjerni sudski postupak", poručila je državna tajnica. Dodala je i kako je Pravosudna akademija i do sada provodila edukacije sudaca, koje će se nastaviti i dalje.

Tijekom rasprave izneseni su različiti podaci o pokrenutim SLAPP tužbama. Anka Mrak Taritaš (GLAS) navela je kako ih je, prema podacima HND-a, u jednom trenutku bilo pokrenuto 951, dok državna tajnica "barata" podatkom od 25 prošle godine.

"Ovo su neke naše procjene jer se do sada SLAPP tužbe nisu ni pratile statistički. Sada preuzimamo obvezu dostave tih podataka jednom godišnje, a mi smo se ovim Zakonom obvezali na dostavu i puno detaljnijeg seta nego što traži Direktiva", pojasnila je Bahović.

Oporba podržava zakon, ali upozorava na nedostatke

Oporba je složna u podršci zakonu, smatrajući da je itekako potreban, ali i u kritici što ni konačni prijedlog ne obuhvaća zaštitu od neosnovanih tužbi u kaznenom postupku. Iz Ministarstva odgovaraju kako su proveli analizu presuda prema kojoj smatraju da nema rizika od prelijevanja SLAPP-ova iz građanske u kaznenu sferu.

Što se tiče omogućavanja besplatne pravne pomoći žrtvama SLAPP tužbi neovisno o njihovu imovinskom statusu, što traži SDP, Bahović je najavila kako će se to pitanje raspraviti prilikom skorašnje razrade izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.