SUDJELOVANJE državne tajnice u Ministarstvu unutarnjih poslova Nevenke Lastrić-Đurić na ovogodišnjem Zagreb Prideu izazvalo je otvoreni sukob unutar HSLS-a. Dok dio stranke smatra da je riječ o legitimnom iskazivanju potpore pravima manjina i ističe kako je svojedobno na Prideu bila i bivša predsjednica stranke Đurđa Adlešić, drugi njezin nastup vide kao udaljavanje od političkog identiteta stranke.

Lastrić-Đurić posljednjih se mjeseci profilirala kao jedno od najprepoznatljivijih lica HSLS-a, ali i kao političarka čiji stavovi često izazivaju rasprave među partnerima u vladajućoj većini. Najglasniji kritičar njezina nastupa na Prideu bio je zamjenik predsjednika HSLS-a Mirko Budiša.

"Njezino sudjelovanje na tom prosvjedu, na kojem se ističu totalitarni simboli poput srpa i čekića te gdje se otvoreno poziva na revoluciju, kao i njezini naknadni medijski nastupi, predstavljaju isključivo njezin osobni čin i privatni politički stav", poručio je Budiša.

Dodao je kako Lastrić-Đurić već dulje vrijeme koristi ime stranke za promociju tema koje smatra bližima političkoj ljevici te ustvrdio da HSLS nije "odskočna daska za ljevičarske eksperimente".

Predsjednik stranke Dario Hrebak stao je u njezinu obranu. Za Večernji list rekao je da je zaštita manjina dio identiteta HSLS-a od samih početaka te da će tako ostati i ubuduće. Nedugo nakon toga ostavku na mjesto članice Predsjedništva HSLS-a podnijela je Gabriela Bošnjak, koja je podržala Budišine kritike.

"Ta se priča proteže još od prije situacije s Dabrom pa sve do danas, kada sam odlučila da više ne mogu podržavati predsjednika koji dijeli umjesto da okuplja i povezuje ljude", navela je u ostavci.

Tko je Nevenka Lastrić-Đurić?

No, što je to toliko naljutilo konzervativce da Lastrić-Đurić ne mogu oprostiti odlazak na Gay Pride?

Lastrić-Đurić odrasla je na zagrebačkoj Trešnjevci. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, specijalizirala europsko pravo u Belgiji te stekla zvanje magistrice međunarodnog javnog prava na American Universityju u Washingtonu.

Od 2018. do 2021. godine radila je u odvjetničkim uredima, nakon čega je do 2024. bila savjetnica za politike za srednju i istočnu Europu u američkom State Departmentu. U kolovozu 2024. godine postala je kao članica HSLS-a državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova.

S 33 godine jedna je od najmlađih osoba koje su obnašale tu dužnost. Predstavnica je hrvatske pregovaračke skupine za OECD te radne skupine za suradnju Hrvatske i Ukrajine, a članica je i Odbora za otpornost NATO-a. Za sebe kaže da je vatreni navijač Dinama te da više voli igrati nego gledati nogomet, no nije postala poznata po tome.

Legalizirati prostituciju, a lake droge nisu problem

Lastrić-Đurić u posljednje dvije godine promovirala je niz političkih stavova koji se rijetko povezuju s HSLS-om. Javno podupire legalizaciju surogat-majčinstva te smatra da žene moraju imati pravo na siguran i dostupan pobačaj.

"Ako se pobačaj već mora dogoditi, onda žena mora biti ta koja će o tome odlučiti", poručila je. Iako je državna tajnica u MUP-u, zalaže se za dekriminalizaciju lakih droga. Smatra i da bi Hrvatska trebala promijeniti odnos prema prostituciji te je regulirati, odnosno legalizirati. 

"Svjesna sam činjenice da se korjenite promjene ne događaju preko noći. Smatram da bi i korak prema naprijed bio kada bismo uveli takozvani švedski model koji barem ne kažnjava prostitutke", rekla je. Zalaže se i za reguliranje tržišta kada je riječ o lakim drogama. 

"Možeš izgubiti u kladionici, ali ne smiješ zapaliti joint. Pa gdje mi živimo!" pita se MUP-ova državna tajnica na društvenim mrežama dodajući da kada netko zapali kod kuće dok gleda film ne bi trebao biti "svjetski problem".Također je javno osudila ustaški pozdrav ne izvlačeći se na "povijesne konotacije". 

Ustašluk a ne nestašluk

"Za nas pozdrav kojim su se odvodili ljudi u logore ili bacali u jame nije hrvatska budućnost. To nismo mi, to nije Hrvatska i to nije Hrvatska za koju su se branitelji u konačnici u Domovinskom ratu izborili", rekla je u emisiji N1 televizije. 

Javno je kritizirala Domovinski pokret zbog slučaja Josipa Dabre, nakon što su se pojavile snimke njegova pucanja iz vatrenog oružja, a predsjednik DP-a Ivan Penava rekao da je riječ o "nestašluku, a ne ustašluku".

"Imate pucanje iz pištolja, onda imate pucanje iz automatske puške, onda imate davanje toga maloljetnom djetetu. Sad vidimo neko krivotvorenje zapisnika. Meni se to čini kao neki gangsterluk, a onda imate i veličanje Ante Pavelića i NDH. To je sigurno ustašluk. Ja tu nigdje ne vidim nestašluk", rekla je Lastrić-Đurić.

Tijekom sukoba s DP-om HSLS je prijetio izlaskom iz vladajuće koalicije, što je izazvalo napetosti ne samo među partnerima nego i među članovima HSLS-a koji su temeljem koalicijskog dogovora dobili pozicije. 

"Ako se mi moramo razići radi NDH, mi ćemo se razići", govorila je ova državna tajnica u veljači ove godine što je bilo na razini Hrebakove izjave se mora prestati s ustašovanjem ili liberali odlazi. Kako je poznato stranka na kraju nije napustila vladajuću većinu, a HDZ se, za svaki slučaj, okrenuo žetončićima poput Darija Zurovca i Boške Ban. 

Lastrić-Đurić i kritizirala je i molitelje na javnim trgovima. Smatra da takve inicijative predstavljaju pokušaj nametanja konzervativnih rodnih normi u javnom prostoru te da su u suprotnosti s načelima sekularnosti države. No, ništa od svega ovoga nije toliko naljutilo konzervativce kao njen odlazak na Zagreb Pride.

Borba za vodstvo stranke?

Na povorku je stigla odjevena u hrvatski nogometni dres te rekla da je Hrvatska "najjača kada većina štiti manjinu". Već prije je zagovarala LGBT prava pa se tako javno upitala kako to da u Hrvatskoj baš nikada nećeš vidjeti gej par da se ljubi na cesti, a svi smo ravnopravni? 

"Gej parovi se ne ljube na cesti i to ne zbog države, nego radi nas samih, radi društva koje ih još uvijek ne prihvaća. Ljudi, volite se i dopustite drugima da se vole. Bez straha i bez srama", stav je ove državne tajnice.  

Razlog sadašnjeg napada zbog Pridea moguće se možda krije u činjenici da Dariju Hrebaku drugi mandat na čelu HSLS-a završava u prosincu iduće godine, a već je najavio da se više neće kandidirati za predsjednika stranke.

Zbog toga dio članova i političkih promatrača u sve većoj vidljivosti Lastrić-Đurić, ali i reakcijama koje izaziva unutar stranke, vidi početak borbe za buduće vodstvo HSLS-a.