OPĆA bolnica Dubrovnik dobila je novi mjesečni limit od 1,4 milijuna eura za nabavu lijekova i potrošnog medicinskog materijala. Bolnica je do sada trošila oko tri milijuna eura mjesečno. Svaka nabava koja prelazi zadani okvir morat će na odobrenje u Ministarstvo zdravstva u Zagreb.

Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić pojašnjava kako će se isključivo na lijekove moći potrošiti pola milijuna eura manje nego dosad.

"Uz adekvatnu kontrolu i racionalizaciju napravit ćemo sve da tako i bude. Svaki voditelj odjela će morati, kako meni kao ravnatelju, tako i ministarstvu, tražiti dostupnost izvan onog limita koji je određen", rekao je Bekić za Dnevnik Nove TV.

Građani izražavaju sumnju

Pacijentima se najavljena ušteda ne čini kao dobra vijest. Ističu da im uz postojeće liste čekanja ne trebaju novi problemi. "Taj tko je to predložio je luđak totalni", kaže Stijepo. Marija dodaje: "Sve se može kad se hoće, ali usluga i sad, pored tri milijuna, nije kako bi trebala biti. Ja čekam šest mjeseci."

Božidar smatra da će smanjenje biti teško provesti. "Ne vjerujem da se to može smanjiti toliko, navikli smo mi malo više trošiti, teško će to ići", rekao je. Ivo misli da će odluka utjecati na pacijente jer će "čim štede, biti manje dostupnih lijekova".

Tonko je komentirao svoje iskustvo: "Na mene vam ništa više ne može utjecati, meni treba vratiti kilometražu - evo za skidanje mrene sam naručen u trećem mjesecu."

Ravnatelj uvjerava da nema razloga za brigu

Ravnatelj Bekić ističe da je slična situacija bila i 2021. godine, kada je potrošnja lijekova smanjena za 15 posto. Uvjerava da nema razloga za zabrinutost. "Pacijenti nikada nisu osjetili naše probleme vezane uz financijsko pokrivanje troškova isporuke lijekova, pa neće ni sada", poručio je Bekić i obećao da nitko neće biti zakinut.

Ministarstvo: Cilj je racionalno upravljanje novcem

Dug dubrovačke bolnice prema veledrogerijama iznosi 13,7 milijuna eura. Ministarstvo je nove kriterije uvelo kako bi pratilo mjesečne rashode, ne samo za lijekove nego i za isplate prekovremenog rada.

Iz Ministarstva poručuju da je primarni cilj ovakvih limita racionalno upravljanje novcem poreznih obveznika koji financiraju zdravstveni sustav. Tvrde da to neće utjecati na pružanje zdravstvene zaštite.

Prekovremeni rad jedan je od temelja na kojima funkcionira bolnički sustav u Hrvatskoj, a ukupan dug bolnica prema veledrogerijama doseže gotovo 800 milijuna eura. Ministarstvo navodi da želi postići financijski održiv zdravstveni sustav, što je cilj za koji će trebati dugotrajno rješenje.