PRVA dva mjeseca od stupanja na snagu izmjena Zakona o strancima Ministarstvo unutarnjih poslova pojačalo je kontrole i izdalo manje radnih dozvola strancima nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je ministar Davor Božinović.

"Od prvog dana smo krenuli s provođenjem svega što smo najavili. Pojačali smo kontrole prema poslodavcima, stranim radnicima, agencijama, agregatorima i digitalnim platformama – jer želimo očuvati red na tržištu rada, spriječiti zlouporabe i zaštititi sigurnost naše zemlje", poručio je Božinović na svom TikTok profilu.

"Zakon se provodi i to ozbiljno"

Iznoseći brojke, istaknuo je da je izdano gotovo 7000 dozvola manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Po raznim osnovama odbijeno je gotovo 18.000 zahtjeva, a broj zahtjeva agencija za privremeno zapošljavanje smanjen je za 70 posto. Trajno su ukinute 63 licence za autotaksi prijevoz i zatražen je raskid suradnje digitalnih platformi s 24 agregatora", naveo je.

Po ministrovim riječima, policija je u dva mjeseca provjerila više od 15.000 vozila i 33.500 stranih radnika te je pregledano preko 5.000 dokumenata radi utvrđivanja vjerodostojnosti. Pod povećanim nadzorom je 270 poslodavaca, a njih 115 je na tzv. crnoj listi, kazao je Božinović, dodajući da su policija i Državni inspektorat utvrdili gotovo 5000 nepravilnosti i 2885 prekršaja.

"Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj više neće biti moguće bez poštivanja novih pravila – zakon se provodi i to ozbiljno. Poslodavci, radite zakonito. Sustav funkcionira, a kontrole se nastavljaju. Tek smo počeli", zaključio je Božinović.

Cilj je privući visokokvalificiranu radnu snagu

Zakon o strancima izmijenjen je radi boljeg i sustavnijeg reguliranja pravnog okvira za strane radnike i uvođenja reda u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj. Njime su obuhvaćene sve osobe koje nisu državljani EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva.

Usklađivanjem s Direktivom o Plavoj karti EU-a, cilj je privući visokokvalificiranu radnu snagu. Važenje Plave karte EU-a produženo je s dvije na četiri godine. Ona je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području Hrvatske.

Propisano je da je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Osim dijelova koji se tiču Plave karte, zakon je donio i stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike.

Poslodavac mora dokazati da je smještaj radnika primjeren

Pravila se odnose na smještaj, dobivanje radne dozvole i slično. Poslodavcima je uvedena obveza davanja novčanog jamstva državi u slučaju da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu, i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih.

Strane državljane više ne može zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi. Novi uvjet je i da poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet. Za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000 eura u šest mjeseci.

Posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz da je smještaj primjeren.

Kazne za pravne osobe kod kojih rade stranci koji su nezakonito u Hrvatskoj, nemaju dozvolu za boravak i rad, rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi i slično kreću se od 5000 do 20.000 eura, a za fizičke osobe u rasponu od 2000 do 6000 eura.

Dozvole za boravak i rad izdaju se na duži period

Radi prilagodbe poslodavaca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti preko digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Regulirano je i da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (prije su se izdavale do jedne godine), a dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdaju se do devet mjeseci (prije su se izdavale na šest mjeseci).

Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja nije potrebno dokazivati radno iskustvo ni kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica i slično). Zakonom se propisuje i da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima.

Posebna kategorija za hrvatske iseljenike

Uvedena je i nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se njih više ne tretira kao strance.

Iseljenici tako mogu odmah nakon odobrenja boravka podnijeti zahtjev za državljanstvom, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, kao i na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.