"ZDRAVSTVENI sustav RH je među 15 posto najboljih na svijetu", rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, početkom srpnja ove godine. Danas, svega mjesec dana nakon te optimistično-nerealne izjave, govori se o kolapsu sustava hitne medicinske pomoći te dvije smrti mladih ljudi u Zaprešiću i Jastrebarskom ovog vikenda.

Odavno jasno da sustav ne funkcionira

Naime, nakon što su mediji objavili priču o mladiću koji je sinoć preminuo u Zaprešiću, otkrilo se da je u gotovo isto vrijeme preminula osoba u Jastrebarskom, a ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije mr. Davorin Gajnik priznao je kako nemaju dovoljno timova.  

Podsjetimo, o reformi zdravstva, ali i hitne medicinske pomoći govori se već dvadeset godina, a 2011. godine provedena je i reorganizacija hitne medicinske službe. Tada su uvedeni timovi hitne medicinske pomoći T1 i T2. Tim T1 činili su liječnik specijalist hitne medicine i medicinska sestra ili tehničar te vozač. Tim 2 sastavljen je samo od medicinske sestre ili tehničara. Već od početka je bilo jasno da takav sustav ne funkcionira. 

Sustav je često kolabirao jer je vozila s liječnikom bilo najmanje, a s druge strane nije se ulagalo u stručno osposobljavanje medicinskih sestara i tehničara. Isto tako, zbog nedostatka osoblja često su medicinske sestre bile i vozači, a mladi neiskusni liječnici odjednom bi se zatekli na terenu. Županijama je ostavljen izbor o raspodjeli vozila hitne medicinske pomoći, a uskoro su se rasprave o tome pretvorile u teško politikantstvo. 

Kujundžić bi o svemu, samo ne bi o ostavci 

Nakon godina loših iskustava, sustav je trebao biti promijenjen prije dvije godine -medicinske sestre i tehničari trebali su biti stručno osposobljeni za pružanje i prijevoz unesrećenih osoba do bolnica, gdje su ih trebali primati doktori s iskustvom, po uzoru na sustave zapadnih zemalja.

Iako je zakon dobio dozvolu saborskog Odbora za zdravstvo, nikada se nije o tom zakonu glasalo u saboru. Naime, Kujundžić ga je stavio u ladicu te krenuo smišljati svoj zakon. Kada bi se taj zakon trebao pojaviti i kako bi trebao izgledati, nitko ne zna. 

"Smatrate li se odgovornim za ono što se dogodilo u Zaprešiću i hoćete li podnijeti ostavku?", upit je koji smo još jutros postavili Kujundžiću. Ministra smo i nazvali, ali odgovor na ovo pitanje nismo dobili. Jutros je tek rekao kako je u Zaprešiću sve bilo po pravilima, no problem je upravo u pravilima koja se nisu pokazala dobrima. 

Šef sindikata hitne medinske pomoći: Da, ovo je kolaps 

"Da! Ovo je kolaps sustava te posljedica nedostatka bilo kakve reforme hitne pomoći o kojoj se govori već godinama", rekao je za Index predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota. 

Šota ističe kako je do slučaja iz Zaprešića očigledno došlo zbog nedovoljne educiranosti kadra i nedovoljnih kompetencija pa djelatnici hitne medicinske pomoći bez liječnika ne mogu gotovo ništa raditi niti ulaziti u postupak. 

"Na loš zakon upozoravamo već duže vrijeme, a mislili smo da smo blizu 2016. godine kada smo predali zakon koji je trebao regulirati rad hitne medicinske pomoći, a taj zakon prošao je saborski Odbor za zdravstvo. No promjenom vlasti nitko ga više ne spominje. Zaboravljen je", kaže Šota u razgovoru za Index.

U vozilu ne treba biti liječnik, treba imati educirane i osposobljene sestre i tehničare

Naime, Šota kaže kako bi se trebalo odustati od toga da u vozilu hitne medicinske pomoći postoji liječnik, već treba imati educirane medicinske sestre i tehničare, kao što je slučaj svugdje u svijetu. 

"Pa vidite i sami u američkim serijama da u vozilu hitne medicinske pomoći nema liječnika. Idu educirani ljudi, tzv. paramedicsi, koji su upućeni u sve procedure i znaju kvalitetno pružiti medicinsku pomoć. Ne mogu shvatiti zašto kod nas nije tako", kaže Šota, dodajući kako je poznato da u Hrvatskoj nedostaje liječnika, kao i da bi ovakav sustav i pružanje edukacije, odnosno osposobljavanje medicinskih sestara i tehničara, doveo do kvalitetne hitne pomoći. Šota naglašava kako su se i druge zemlje, bogatije od Hrvatske, odlučile na ovakav sustav.  

"Naravno, nije tu kraj. Lijepo je pročitati kako vatrogasci dobivaju nova vozila ili kad dobijemo nove kanadere, no hitna medicinska pomoć također je na izdisaju sa svojim voznim parkom. Stanje je užasno", napominje na kraju Šota. 

Prosvjedovali u travnju ove godine 

Naglasimo kako su u travnju ove godine djelatnici hitne medicinske pomoći prosvjedovali na Markovu trgu tražeći beneficirani radni staž, povećanje plaća i status službenih osoba. U zavodima za hitnu medicinu danas radi oko 2500 osoba, a djelatnici hitne medicinske pomoći, kao i sanitetskog prijevoza, imali su beneficirani radni staž do 1998. godine, kada im je ukinut.

To je potpisao tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang.

Ministar rada Marko Pavić u travnju ove godine rekao je da za svaku takvu djelatnost, koja traži beneficirani radni staž, treba predočiti posebnu studiju, dok je resorni ministar zdravstva Milan Kujundžić lakonski odgovorio kako mogu pokušati tražiti beneficirani radni staž. I da mogu razgovarati. Do danas nije napravio ništa. 

Strenja Linić: Radije stručne sestre nego neiskusni liječnici

"Da, taj zakon je bio spreman 2016. godine. Hitna medicinska pomoć trebala je biti organizirana na način da su medicinske sestre i tehničari stručno osposobljeni te da znaju ALS (advanced life support). Liječnici ne trebaju biti u vozilu", kaže saborska zastupnica Ines Strenja Linić dodajući kako za sada ima premalo podataka o onome što se događalo u Zaprešiću i Jastrebarskom da bi se mogli izvlačiti neki konkretni zaključci. No očito je da sustav hitne medicinske pomoći već dulje pokazuje znakove kolapsa. 

"Nama trebaju vrhunske sestre i tehničari koji znaju spašavati živote, i to po uzoru kako je organizirano u drugim stranim zemljama. Da se meni nešto dogodi, radije bih da me spašavaju stručne sestre i tehničari s ALS znanjem nego mladi i neiskusni doktor koji bi valjda prvo razmišljao s koje mi strane mora prići. S druge strane, nakon prijevoza u zdravstvenim institucijama moraju biti doktori s iskustvom koji će na najbolji i najbrži način skrbiti o takvim unesrećenim osobama. Mi toliko liječnika da idu u svako vozilo nemamo. Nemaju ga ni mnogo napredniji od nas. Nama to uostalom ne treba. Treba nam stručno osposobljen kadar koji je u stanju spašavati živote i onda ih prebaciti na najbrži mogući način u bolnicu", kaže Ines Strenja Linić dodajući kako Most upravo sprema zakon o hitnoj medicinskoj pomoći helikopterima. 

Zbog ušteda htio ukinuti obavezni liječnički staž

Naime, u Hrvatskoj se takav transport i dalje obavlja vojnim helikopterima, no to je tek privremeno i nedostatno ad hoc rješenje. Na izravan upit treba li Kujundžić ponuditi ostavku, Ines Strenja Linić kaže: "Ne znam što će sada Kujundžić učiniti. To je na njemu, hoće li dati ostavku ili neće. On to najbolje zna. Ali sasvim sigurno on mora biti u stanju za ovakve zabrinjavajuće simptome u hitnoj medicinskoj pomoći dati adekvatnu terapiju. I to što prije!"

Iz razgovora s ovom zastupnicom Mosta da se zaključiti kako nije optimistična što se tiče Kujundžića jer nas je podsjetila na to kako je upravo ovaj ministar htio ukinuti obvezni liječnički staž. 

"Zamislite! On to želi ukinuti. Pa u posljednjoj anketi među studentima četiri akademske ustanove, njih 98 posto je za to da postoji obvezni staž. Pa kako mladu osobu bez dana radnog staža baciti u vatru hrvatskog zdravstva?" pita se Ines Strenja Linić. Napomenimo da se o ovom prijedlogu već govorilo u javnom prostoru zbog činjenice da vlada nema dovoljno novca kako bi osigurala stažiranje. 

KOHOM: Ne trebaju nam liječnici, trebaju nam paramedikusi 

U Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) smatraju kako ne bi trebali govoriti o posljednjem konkretnom slučaju jer ne znaju točno što se dogodilo.

"Ne znamo koji je uzrok smrti nesretnog mladića i može li se to uopće povezati s organizacijom hitne službe", kažu iz KOHOM-a referirajući se na posljednje slučajeve smrti. 

No u KOHOM-u već godinama upozoravaju na kolaps sustava hitne medicinske pomoći. 

"Naša razmišljanja o tome kako bi se mogla poboljšati hitna služba, kao što je uvođenje paramedikusa kao u Americi (zato što su liječnici preskup kadar da budu u svakom vozilu hitne službe), mogla bi se u ovom konkretnom slučaju krivo protumačiti kao kritika određene službe HMP-a u Zaprešiću, a s čime se ne slažemo", pojašnjavaju u KOHOM-u. 

Kako su naglasili, oni vjeruju da su svi zdravstveni sudionici ovog slučaja radili kako su najbolje mogli i onako kako je situacija nalagala. 

"Na Ministarstvu zdravstva je da utvrdi činjenice", kažu na kraju iz KOHOM-a. 

VIDEO: Paljenje svijeća u Zaprešiću