HRVATSKO gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, nešto snažnije od prosjeka u regiji srednje Europe i Baltika, a u 2026. godini rast bi trebao blago usporiti, pokazale su prognoze Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Aktivnost u hrvatskom gospodarstvu trebala bi usporiti već u 2025. godini, prema procjeni EBRD-a o 3.8 postotnom rastu aktivnosti u 2024.

Hrvatsko gospodarstvo i prognoze rasta prema EBRD-u

• Rast hrvatskog gospodarstva u 2024. godini: 3.0%
• Prognoza za 2025. godinu: usporavanje aktivnosti na 3.8%
• Predviđeni rast u 2026. godini: 2.6%

Regija srednje Europe i Baltika:

• Očekivani rast u 2024. godini: 3.2%
• Prognoza za 2025. godinu: 2.7%
• Rast u 2026. godini: zadržavanje na razini od 2.8%

Najveći rast u regiji

Poljska:

• 2024.: 3.4%
• 2026.: 3.2%

Litva:

• 2024.: 2.8%
• 2026.: 2.7%

Uteg razvijena Europa

Prognoze rasta u toj regiji u ovoj godini nešto su niže no što je EBRD bio očekivao u rujnu, budući da je oporavak u razvijenoj Europi slabiji no što se očekivalo i koči proizvodnju, izvoz i investicije.

U EBRD-u izdvajaju i izraženiju neizvjesnost koju donosi moguće povećanje američkih carina i odgovor trgovinskih partnera SAD-a. "Pojačana neizvjesnost sama po sebi obeshrabruje ulaganja, slabi proizvodnju i izaziva poremećaje u globalnim opskrbnim lancima", ističe se u izvješću.

Osim neizvjesnosti, utjecaj carina i trgovinskih ograničenja na pojedinačna gospodarstva u kratkoročnoj perspektivi ovisit će i o njihovom obuhvatu. Pitanje je hoće li SAD uvesti carine svim zemljama ili samo određenim trgovinskim partnerima, napominju u EBRD-u.

Najavljeno povećanje američkih carina na čelik i aluminij predstavlja najveću prijetnju za Bugarsku, Sloveniju i Rumunjsku, procjenjuju. Općenito su na povećanje američkih carina najranjiviji Jordan, Slovačka, Mađarska i Litva zbog, kako navode, "opće trgovinske izloženosti tržištu SAD-a".

Slabija vanjska potražnja u srednjoj Europi i na Baltiku, te u jugoistočnim zemljama EU-a Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj značit će i nešto sporiji rast cijelog područja u kojem EBRD posluje, za 3.2 posto u ovoj godini.

Kočnica rastu bit će i sukob i "spor tempo reformi" u južnom i istočnom Mediteranu, napominju. Uz srednju Europu i Baltik, "jugoistok EU-a" i "južni i istočni Mediteran", EBRD-ove regije obuhvaćaju i "srednju Aziju", "istočnu Europu i Kavkaz" i "zapadni Balkan".