HRVATSKA, najmlađa članica EU-a, suočava se s mnogim izazovima i prilikama u prelasku na zelenu budućnost, a kao dio mediteranskog bazena, koji se zagrijava dva i pol puta brže od prosjeka, prioritet joj je povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i rizike od šumskih požara.

Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta od 1980. do 2024. Hrvatska je na 17. mjestu u EU po ekonomskim gubicima po stanovniku, upozorio je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije u Pregledu stanja okoliša u Hrvatskoj izrađenom prema jedinstvenom standardiziranom obrascu Europske agencije za okoliš.

Hrvatska je, među članicama EU-a, zemlja s većom ranjivošću na klimatske rizike - doživljava dulje i češće suše i poplave koje imaju značajne posljedice posebice za poljoprivredu, šumarstvo i energetiku, dok je obalno područje vrlo osjetljivo na šumske požare, posebno ljeti. Podsjetio je da se najznačajnija šteta od požara dogodila 2017. kada je izgorjelo više od 48.000 hektara, a jake oluje, poplave i tuče u 2023. su rezultirale ljudskim žrtvama, uništavanjem zgrada i javne strukture.

Veće površine pod ekološkom poljoprivredom nisu praćene i većom tržišnom prisutnošću organskih proizvoda

Duplić ističe da su odgovori na te izazove u provedbi aktivnosti za prilagodbu na klimatske promjene. Osnova za to je u Strategiji prilagodbe, ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu te novom Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja gdje su postavljeni i ambiciozni ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije.  

Ocjenjuje da je, posljednjih desetljeća, Hrvatska postigla napredak u smanjenju pritisaka na okoliš i zelenoj tranziciji, ali upozorava kako i dalje "postoje izazovi" u ubrzavanju ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, daljnjem poboljšanju gospodarenja otpadom i kvalitete zraka, u jačanju kružnog gospodarstva i povećanju učinkovitosti očuvanja bioraznolikosti te u obnovi prirode posebno u morskim ekosustavima.

Hrvatska je, kaže, ispunila i cilj zaštite najmanje 30 posto morskog teritorija te je EU mrežom Natura 2000 i područjima zaštićenim u nacionalnim kategorijama obuhvaćeno 38,2 posto hrvatskog kopna i 32,5 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom.

Međutim, upozorio je kako vrste i staništa i dalje pokazuju negativne trendove te da je i dalje potrebno značajno povećati površine pod strogom zaštitom na kopnu i moru. "Značajan dio teritorija je zaštićen, međutim, vrste i staništa i dalje pokazuju negativne trendove. Također, povećanje površina pod ekološkom poljoprivredom nije popraćeno proporcionalnom tržišnom prisutnošću lokalnih organskih proizvoda. Poseban problem su toplinski valovi u moru, kopnenim vodama te na kopnu", upozorio je.  

Važno je ubrzati prijelaz na kružno gospodarstvo

Dok nastavljamo smanjivati emisije stakleničkih plinova suočavamo se, kaže Duplić, s potrebom ubrzanja prijelaza na kružno gospodarstvo, održivi turizam, jačanja otpornosti infrastrukture i ekosustava, razvoja pametnih i zelenih gradova, a važnim za održivost prepoznato je i obrazovanje mladih. 

Značajni izazovi ostaju u poboljšanju kvalitete sortiranog otpada, smanjenju odlaganja komunalnog otpada na odlagališta na 10 posto do 2035. i smanjenju otpada od hrane, a napori za nulto onečišćenje snažni su u razvoju komunalnih sustava za pročišćavanje otpadnih voda. 

Napredak je, istaknuo je, vidljiv u rastu udjela recikliranja i oporabe, uz smanjenje količina otpada odloženog na odlagališta. Stopa recikliranja komunalnog otpada porasla je s 15 posto u 2014. na 37 posto u 2024., dok se odlaganje otpada na odlagališta smanjilo s 80 na 51 posto. Značajan napredak ostvaren je i u području gospodarenja građevnim otpadom, koji s komunalnim čini najveći udio u ukupnom otpadu.

Ističe i kako su se smanjile emisije stakleničkih plinova zahvaljujući ponajviše Međunarodnom sustavu za trgovanje emisijama stakleničkih plinova u EU - ETS sustavu, po principu "onečišćivač plaća", ali da emisije iz prometa i F plinova iz rashladnih uređaja rastu, te je neophodno primijeniti snažnije mjere u svim sektorima. 

Napredak je, kaže, postignut i u proizvodnji obnovljive energije, međutim, Hrvatska se i dalje suočava sa značajnim ekonomskim gubicima povezanim s klimom, budući da je osjetljiva na klimatske rizike.

Samo jedan ekstremni vremenski događaj može Hrvatsku "teško raniti"

"Samo jedan ekstremni vremenski događaj može Hrvatsku teško raniti, primjerice Slovenija je 2023. u nekoliko srpanjskih sati super-oluje doživjela štetu od 16 posto BDP-a", kaže Duplić.

Problem je i što u gusto naseljenim područjima kontinentalne Hrvatske onečišćenje zraka i dalje postoji tijekom zime, iako su se prijevremene smrti zbog izloženosti onečišćujućim česticama znatno smanjile što je u skladu sa trendom smanjenja onečišćenja lebdećim česticama.

Onečišćenje zraka smatra se najvećim okolišnim rizikom za zdravlje ljudi uz toplinske valove, upozorio je Duplić. 

Iako se razine onečišćenja postupno smanjuju, onečišćenje zraka i dalje je prisutno, a napredak nije dovoljno brz. Za postizanje ciljeva potrebno je dodatno jačati provedbu mjera i usmjeriti ih na glavne izvore emisija, a oni su i dalje mala kućna ložišta na kruta goriva i promet. Povišene koncentracije najčešće se javljaju u zimskim mjesecima i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice u Zagrebu, Sisku, Slavonskom Brodu i Kutini, dok su u priobalju razine ispod propisanih graničnih vrijednosti. 

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi mjere modernizacije sustava grijanja, poticanja korištenja obnovljivih izvora energije kroz projekte sufinanciranja zamjene zastarjelih kotlova. 

"Daljnji napori za prijelaz na kružno gospodarstvo ostaju ključni za Hrvatsku, a jača otpornost na klimatske promjene uz podršku javnih i privatnih ulaganja, s naglaskom na inovacije u zaštiti okoliša, rješenja temeljena na prirodi i društveno-ekonomski prosperitet, osigurala bi učinkovitu zelenu tranziciju i zdravije ekosustave", poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić.