PROFESOR Luka Brkić, ekonomski analitičar, gostovao je na HRT-u i govorio o inflaciji u Hrvatskoj te načine kako se ona može suzbiti. Bojkot trgovina, kaže, nije jedan od njih, ali je pokazatelj svjesnosti potrošača da mogu vršiti pritisak.

Ekonomski analitičar Brkić smatra da bojkot ne može dovesti do ozbiljnog snižavanja cijena.

"Ako bi bojkot duže trajao, on bi polučio neke veće rezultate nego što može biti samo jednokratna blokada. Ali on ništa više od toga ne može", rekao je.

"Inflacija je makroekonomski fenomen i morate ga liječiti"

Naglašava da se može pokazati da smo kao potrošači svjesniji da možemo izvršiti pritisak. Međutim, da bi bojkot riješio problem, bitno utjecao na rješavanje problema inflacije, to je naprosto nemoguće, kaže ekonomski analitičar.

"Inflacija je makroekonomski fenomen i morate ga liječiti ili boriti se s inflacijom preko makroekonomskih politika, monetarne i fiskalne, politike antimonopola, regulacije tržišta, kontrole tržišta, a ne samo bojkotom maloprodajnih lanaca jer oni su samo jedna karika u tom lancu", dodaje.

"Trgovina nije glavni generator inflacije, ali je ono što građani vide svakodnevno kad odu u kupovinu. Neke mjere poput smanjivanja PDV-a nisu dale rezultata, odnosno nije došlo do snižavanja cijena. Vlada ima alate, prije svega u monetarnoj i fiskalnoj politici. Monetarna politika može napraviti jedan dio posla, a drugi dio posla mora odraditi fiskalna politika, one moraju biti usklađene", kazao je Brkić.

"Inflacija se ukorijenila kod nas"

Europska središnja banka mora imati jedinstvenu politiku, kaže, a Hrvatska je trenutačno u potpuno drugom stanju od svih ostalih država eurozone. 

"Inflacija se ukorijenila kod nas, ima svoju specifičnost u odnosu na druge zemlje. Eurozona nije optimalno valutno područje. U eurozoni se spuštaju kamatne stope, odnosno ECB spušta kamatne stope. Nama bi trebala restriktivna monetarna politika s obzirom na to da je naša inflacija puno veća od prosjeka eurozone. Znači, već ste u tom smislu u raskoraku", dodao je.

"Ako imate 20 zemalja članica u eurozoni i 7 izvan, to znači 27 monetarnih politika i 27 fiskalnih politika. To je europska realnost. Prema tome, tu uvoditi neku konzistentnu antiinflacijsku politiku u ovom slučaju gotovo pa je nemoguće. Jednostavnije rečeno, Europska unija nije država i otuda proizlazi niz problema", ustvrdio je.

Naglasio je da se Hrvatska našla u spomenutom raskoraku.

"Tajming ulaska u eurozonu nije bio dobar"

"Ušli smo u eurozonu, a tajming ulaska u eurozonu nije bio dobar po mom sudu jer je to vrijeme inflacije. Došli smo u situaciju da imamo to što sad imamo i onda još patimo zbog ove monetarne politike Europske unije", rekao je.

Brkić je kazao da je glavni problem u strukturi hrvatskog gospodarstva, ekonomskoj politici zemlje.

"Zbog ulaska u eurozonu Hrvatska narodna banka je oslobodila dodatne količine likvidnosti otprilike 60 milijardi kuna tadašnjih. Velika količina novca u opticaju, imate veliku razinu likvidnosti. Što se događa? Niske kamate", rekao je.

"Komercijalne banke vraćaju višak likvidnosti središnjoj banci. Središnja banka sada zbog rasta kamatnih stopa plaća 4%. U 2023. i '24. to je bilo otprilike milijardu kuna koje je HNB isplatio komercijalnim bankama. Gdje je paradoks? Da je onaj koji je kreirao novac, koji ima monopol na kreiranje novca, plaćao na taj isti novac koji je on kreirao", dodao je.

"Dogovorne ekonomije nema"

"Čitajte izvješće Europske središnje banke, Američkog FED-a, Bank of Englanda, pa ćete vidjeti da u 2022. i 2023. godini pišu da profiti pumpaju inflaciju. Prije 250 godina Adam Smith je rekao da profiti mogu dizati cijene na više", kazao je.

Na tu činjenicu ukazuje se u nizu sektora. Imali smo sastanke s trgovcima, turističkim sektorom, očekuje se da će biti i s građevinarima, bankarima. Sve se pokušava usmjeriti da paze kod podizanja cijena. Može li to uroditi plodom?

"Nisam siguran da može uroditi plodom. Mene to blago podsjeća na prošla vremena u smislu dogovorne ekonomije, a dogovorne ekonomija nema. Imate tržišnu ekonomiju, tržište je dobar alokator pod pretpostavkom da je dobro regulirano i onda u tom smislu da je slobodno", rekao je.

"Bojkot trgovina nije dobar put, neće izroditi dobre rezultate"

Osvrnuo se na stanje u Hrvatskoj gdje su niske kamatne stope na depozite, što, kaže, "znači da dodatno proinflatorno djelujete".

"Imate razinu koruptivnih aktivnosti u Hrvatskoj od 13% ili oko 13% BDP-a. To su milijarde eura koji ne ulaze u proračun, ne ulaze direktno u potrošnju. 'Peru novac', recimo, nekretnine su jedan od tih primjera", kazao je.

"Osim toga, kamatne stope na depozite su kod nas niske. Prema tome, u uvjetima inflacije, što racionalni potrošač ili štediša radi? Više troši nego što štedi jer inflacija jede taj dio supstance", dodao je.

Zaključio je da postoji mnogo razloga zašto imamo inflaciju koja se toliko ukorijenila.

"Sami bojkot trgovina, pokušaj da se dogovara i da se ukazuje na visoke cijene u turizmu, jer je on također jedan od izvora inflacije u Hrvatskoj, dakle usluge, mislim da nisu dobar put, da nisu produktivne, neće izroditi nekim baš dobrim rezultatima", rekao je Brkić.