POLITIČKI ekonomist Željko Ivanković ocijenio je dosadašnje mjere Vlade Andreja Plenkovića za borbu protiv inflacije kao reaktivne i nedovoljno analizirane. U 11 paketa mjera, uz pet ranijih poreznih izmjena, utrošeno je devet milijardi eura, no ključno je pitanje jesu li time postignuti željeni učinci, upozorava Ivanković, koji smatra da u Hrvatskoj nedostaje ozbiljna javna rasprava o uzrocima inflacije i efikasnosti Vladinih poteza, piše N1.

Ivanković je istaknuo kako je ovo već jedanaesti Vladin paket mjera, kojem je prethodilo i pet takozvanih poreznih reformi bivšeg ministra Zdravka Marića. "Smatram da sve to treba gledati u duljem razdoblju, a ne samo posljednje mjere.

Učinak mjera

Kad se tako gleda, vidimo da se svaka tri mjeseca nešto događa, odlučuje, govori o pokušajima uspostavljanja stabilnosti, što je Plenkovićeva nit vodilja, a svaka tri mjeseca imamo neko iznenađenje", rekao je. Smatra da je kvaliteta rasprave o inflaciji i poduzetim mjerama vrlo niska.

"Premijer Andrej Plenković sam kaže da on šalje poruke, ali kad šaljete poruke to nije nikakva javna rasprava, a bez ozbiljne javne rasprave nismo u stanju analizirati ni ono što je predloženo.

Kod nas se javnom raspravom smatra rasprava tko će pojesti svoju diplomu, a kad tako raspravljate, to znači da se niste uhvatili u koštac sa svojom stvarnošću. Ni za Marićeve tzv. reforme ni za ove mjere nije se izračunalo koje su efekte dale", upozorava Ivanković.

Prema njegovoj računici, ukupna vrijednost svih paketa doseže devet milijardi eura, no postavlja se pitanje što se time htjelo postići i jesu li učinci ostvareni.

"Kad se zbroji ovih 11 paketa mjera, one su teške čak devet milijardi eura. Ali, zbrajaju se kruške i jabuke, a nama treba sustavna i detaljna analiza efekata tih mjera i njihovih potencijalno dobrih i loših veza s inflacijom", napominje Ivanković.

Plenković treba objasniti uzroke inflacije

Mjere Plenkovićeve vlade ne smatra reformama u pravom smislu riječi. Kao primjer pokušaja reforme naveo je porez na nekretnine, no ostalo je otvoreno pitanje je li to bila samo promjena naziva.

"Bivši ministar financija Marko Primorac je spominjao digitalizaciju kao svoju najveću zaslugu, a kad je otišao, poslano je desetak tisuća pogrešnih poreznih prijava obveznicima koji žive u svojim kućama", podsjeća Ivanković.

Dodaje kako Hrvatska bilježi rast, ali on ne odstupa od uobičajene stope koja ne omogućuje transformacijske promjene. "S njom ne možete napraviti neke velike promjene i u tom smislu Plenković je ironično u pravu - održava se određena stabilnost.

Čuli smo od 2021. puno teorija o uzrocima inflacije, a ove mjere se nikad ne povezuju s uzrocima te inflacije. Sad imamo povećanje paušala na turističke krevete, ali ne znamo kakve veze oni imaju i imaju li uopće veze s inflacijom. Plenković to treba objasniti", naglašava Ivanković.

Pravednost treba biti u fokusu

Problem vidi u tome što nema rasprave o stvarnim uzrocima inflacije, već se iznose samo teorije - od odgovornosti trgovačkih lanaca i krize na Bliskom istoku do uvođenja eura. "Činilo se 2024. kao da se inflacija smiruje, a onda se pokazalo krajem te godine i početkom 2025. da hrvatska inflacija ima specifičnosti.

Postojala je teorija da je euro uzrok, što se može anegdotalno dokazivati. Sad Bugarska ima najveću inflaciju, a upravo su uveli euro, iako su im svi govorili da to ne čine i vide kako je Hrvatska zbog toga prošla", kaže Ivanković.

Objašnjava da to ne znači da je euro sam po sebi uzrok, već da se stvara prilika za dizanje cijena. "Ako pumpate priču da će euro izazvati inflaciju, stvarate prostor onima koji upravljaju cijenama i koji će iskoristiti svoju priliku. Inflacija nekome koristi, a nekoga jako oštećuje.

Ljudi se osjećaju izrazito oštećenima i osjećaju nepravdu. Pravednost bi trebala biti više u fokusu kad je riječ o inflaciji", upozorava ekonomist, zalažući se da se hrvatske specifičnosti istraže bez predrasuda.

Pitanje usklađivanja interesa u financijskom sektoru

Na pitanje o očekivanjima od novog guvernera HNB-a Ante Žigmana, Ivanković je istaknuo važnost činjenice da dolazi na mjesto Borisa Vujčića, koji je osigurao autonomiju središnje banke. "Vujčić je vrlo vješto vodio HNB, osigurao je određenu autonomiju vođenja HNB-a i upravljanja bankovnim sustavom, a sad je otišao u ECB, gdje odgovara Europskom parlamentu i Vijeću ministara EU.

Žigman odgovara Hrvatskom saboru, ali nema baš puno alata. Važna je njegova lojalnost prema vladajućoj većini, odnosno predsjedniku vlade koji upravlja tom većinom. Žigman strukturno odgovara zapravo izravno Andreju Plenkoviću. Bio mu je od početka, i u Hanfi lojalan", kazao je.

Ivanković naglašava da je bankarski sektor znatno veći i važniji od onog koji pokriva Hanfa. "Žigman sad ponovno odgovara izvršnoj vlasti, ali ima posla s velikim kompleksom bankarskog sektora, koji je ukorijenjen u Europskoj središnjoj banci.

Pitanje je kako će se usklađivati interesi Hrvatske u financijskom sektoru, a ti su interesi izuzetno važni, kojim mehanizmima inspekcija ili prijetnji inspekcijama djelovati", rekao je.

Za kraj je ponovio kako je Vujčić vještom politikom isporučio euro, kako se od njega i tražilo. "O efektima uvođenja i onoga što se očekivalo, o cijelom tom kompleksu pitanja potrebno je imati suvislu, strukturiranu javnu raspravu i to je prva pretpostavka normalne države i normalnog života", zaključio je Ivanković.