RAT S IRANOM, koji među Amerikancima ima vrlo malu podršku, sve više pogađa njihove kućne budžete. Od skupljeg goriva i viših kamata na stambene kredite do rasta cijena avionskih karata, sukob dodatno povećava troškove života građana koji se već bore s inflacijom. Sve se to događa uoči izbora za američki Kongres, piše CNN.

Prema procjenama Marka Zandija, glavnog ekonomista američke tvrtke za ekonomske analize Moody’s Analytics, rat je američke potrošače od početka sukoba u veljači koštao oko 265 milijardi dolara, odnosno 236 milijardi eura. To znači da je prosječno američko kućanstvo zbog rata imalo oko 2000 dolara, odnosno oko 1785 eura dodatnih troškova.

"Mnogi Amerikanci s pravom povezuju rat u Iranu s bolno visokim troškovima života i zato žele da rat završi", rekao je Zandi. Istodobno, plaće ne prate rast cijena. Njihov rast u rujnu je usporio na najnižu razinu u posljednjih pet godina. Kada se uračuna inflacija, stvarna vrijednost plaća pada gotovo svakog mjeseca od početka rata. Zbog toga dio Amerikanaca mora posezati za ušteđevinom ili koristiti kreditne kartice kako bi podmirio svakodnevne troškove.

Gorivo je sve skuplje

Najveći problem predstavljaju cijene energenata. Rat s Iranom mjesecima je blokirao Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za svjetsku trgovinu naftom. Time je zaustavljen izvoz velikih količina sirove nafte, goriva i ukapljenog prirodnog plina iz Perzijskog zaljeva.

Iako je promet nafte kroz tjesnac ponovno uspostavljen, prijevoz iz te regije znatno je poskupio. Posljedica su više cijene benzina, dizela i zrakoplovnog goriva. Zbog poskupljenja energenata, uključujući veće račune za grijanje, prosječna američka obitelj od početka rata potrošila je oko 1100 dolara više nego što bi inače potrošila. Zandi procjenjuje da se taj dodatni trošak, uz sadašnje cijene, povećava za oko 50 dolara, odnosno oko 45 eura svakog tjedna.

Dizel, koji se koristi u kamionima, traktorima i vlakovima, i dalje je blizu rekordnih cijena. Benzin je prestao naglo poskupljivati, ali je i dalje znatno skuplji nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Prema podacima američke udruge AAA, prosječna cijena benzina iznosi 4,34 dolara po galonu, što je oko 1,02 eura po litri. Prije početka rata galon je stajao 2,98 dolara, odnosno oko 0,70 eura po litri. To znači da je benzin u SAD-u od početka sukoba poskupio za gotovo 46 posto.

Amerikanci nikad nisu toliko dugo plaćali ovako skup benzin

Jučer je bio već 165. dan ove godine u kojem je prosječna cijena benzina u SAD-u iznosila najmanje četiri dolara po galonu, odnosno oko 0,94 eura po litri. Prema CNN-ovoj analizi podataka udruge AAA, to je rekord otkako se 2000. godine počela voditi takva evidencija.

Dosadašnji rekord zabilježen je 2022., kada je benzin najmanje četiri dolara po galonu stajao tijekom 158 dana. Tada su cijene snažno porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu. Jedina preostala godina u kojoj je benzin dosegnuo tu cijenu bila je 2008., kada se na toj razini zadržao 48 dana tijekom ljeta.

Američki predsjednik Donald Trump ranije je poručio da su više cijene benzina i dizela mala cijena koju treba platiti kako bi se spriječilo Iran da razvije nuklearno oružje. Poskupljenje zrakoplovnog goriva posebno je pogodilo aviokompanije. Kako bi smanjile troškove, neke su ukinule jeftinije i manje isplative linije, povećale naknade za prtljagu i podigle cijene karata.

Prema podacima američkog Ureda za statistiku rada, avionske karte u kolovozu su bile čak 23 posto skuplje nego u istom mjesecu prošle godine. Rastu i troškovi grijanja. Američka Uprava za energetske informacije procjenjuje da će kućanstva koja koriste loživo ulje ove zime za grijanje plaćati 21 posto više nego prošle zime.

Niska podrška ratu

Osim skupljeg goriva i grijanja, Amerikance sve više opterećuju i krediti. Prema Moody'sovoj analizi, veći troškovi zaduživanja drugi su najveći financijski teret koji je rat nametnuo potrošačima. Zbog visoke inflacije američka središnja banka prvi je put u tri godine podigla kamatne stope. To je dovelo do rasprodaje državnih obveznica i rasta njihovih prinosa, što se odrazilo i na kamate na kredite.

Prosječna kamatna stopa na stambene kredite s fiksnom kamatom na 30 godina porasla je na 7,4 posto, najvišu razinu u gotovo tri godine. Poskupjelo je i zaduživanje putem kreditnih kartica, kao i krediti za kupnju automobila. Moody's procjenjuje da su zbog viših kamata američka kućanstva u prosjeku imala dodatnih 360 dolara troškova.

Pentagon je u rujnu obavijestio Kongres da su vojni troškovi rata s Iranom dosegnuli 45,1 milijardu dolara, odnosno oko 40,2 milijarde eura, objavio je ranije CNN pozivajući se na izvore upoznate s tim podacima. No stvarni trošak mogao bi biti i veći. U tu procjenu nisu uključeni popravci američkih vojnih baza i drugih objekata oštećenih tijekom sukoba.

Sve veći financijski pritisak mogao bi objasniti i pad povjerenja američkih potrošača, kao i vrlo nisku podršku ratu. Prema CNN-ovoj anketi provedenoj u rujnu, samo 27 posto Amerikanaca podržava Trumpovu ekonomsku politiku, dok tek 28 posto smatra da je američko gospodarstvo u dobrom stanju.