Tekst: S.C.H.
Foto: Ilustracija

UKUPNI VANJSKI dug Srbije popeo se na 23 milijarde eura, no unatoč činjenici da se opasno približila zoni visokozaduženih zemalja, državni vrh ne razmišlja o tome da zaduživanja uspori, upozoravaju ekonomski analitičari u Srbiji.

Kako prenosi B92, samo u posljednjih 10 godina dugovanja države su udvostručena, a gruba računica pokazuje da se Srbija od 2000. do danas u prosjeku godišnje zaduživala za milijardu eura, te da je sa 11,65 milijardi eura vanjskog duga, koji čini javni i privatni sektor, došla do 22,93 milijarde.

Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije, ukupan vanjski dug javnog sektora susjedne države krajem veljače ove godine iznosio je 7,5 milijardi eura, od čega državni dug iznosi 6,9 milijardi eura, a dug za koji su izdana državna jamstva iznosi 603,5 milijuna eura. U usporedbi s javnim sektorom, kako tvrdi B92, dug privatnog sektora je gotovo dvostruko veći i iznosi 13,1 milijardi eura, od čega su najveća dugovanja poduzeća 10,3 milijardi, dok dugovanja banaka iznose 2,7 milijardi eura.

Guverner NBS-a: Srbija se zadužuje ubrzanim tempom


Guverner NBS-a na odlasku Radovan Jelašić upozorio je kako ga daleko više brine ubrzani tempo zaduživanja od same visine duga prema bruto domaćem proizvodu. "Dodatno zaduživanje ima smisla ako se koristi za investicije. Prošle godine ulaganja su bila mnogo manja od vrijednosti novog zaduživanja i upravo je i zbog toga postignut dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom da se smanji tekuća potrošnja i da se otvori dodatni prostor za investicije, jer one trebaju povući razvoj Srbije" tvrdi Jelašić.

On je dodao kako je pozitivna stvar i da je Srbija nedavno od treće tranše MMF-a, koja je iznosila 360 milijuna eura, povukla tek oko 180 milijuna eura. Tijekom 2009. i u prva dva mjeseca ove godine Srbija je povećala vanjski dug za 1,1 milijardu eura, odnosno upravo onoliko koliko se i zadužila prema Fondu.

Direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branko Hinić upozorio je da se Srbija zbog pada ekonomske aktivnosti i slabljenja tečaja dinara opasno približava granici visokozaduženih zemalja prema kriteriju Svjetske banke, koji iznosi 80 posto BDP-a.