Ekonomisti upozoravaju: Politika stabilnog tečaja kune dugoročno nije realna
Tekst: S.C.H.
Foto: Ilustracija
GOSPODARSKI stručnjaci upozoravaju da je tečaj kune u zemlji precijenjen i da su zbog takvog tečaja upitne sve mjere koje Vlada pokušava provesti kako bi smanjila posljedice krize i recesije.
"Politika stabilnog tečaja prikriva duboke strukturne krize gospodarskog sustava i nije slučajno da se tečaj mora održavati stalnim intervencijama središnje banke. Još 1994. to je postao zaglavni kamen jedne politike koja nije dugoročno realna. Tečaj kune bi realno trebao biti 8,888, a u isto vrijeme stalan je pritisak na jačanje nacionalne valute" rekao je Ivan Lovrinčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govoreći na panel diskusiji pod nazivom "Quo vadis, Hrvatska", održanoj na godišnjoj konferenciji SAP World Tour.
Politika stabilnog tečaja kune urušit će se sama od sebe
Lovrinčević upozorava da Hrvatska u proteklom razdoblju nije ni dotaknula tečaj nacionalne valute, koji je izuzetno važan segment aktivne monetarne politike, te tvrdi da će se nerealna politika stabilnog tečaja kune u narednom razdoblju "slomiti sama od sebe čak i ako nitko ništa ne napravi", prenosi portal SEEbiz.eu.
Dodao je i kako država treba žestoko ući u restrukturiranje, prvenstveno proračuna, te da prvo treba započeti od najakutnijih problema koje je Lovrinčević nazvao "vrećama bez dna": brodogradnje, HŽ-a, poljoprivrede i zdravstva.
Lovrinčević upozorava i da nije logično da se svi krediti koje je moguće dobiti u Hrvatskoj vežu uz valutnu klauzulu. "Ako je tečaj realan, kao što tvrdi vlada, što će valutna klauzula?!? Bankari dobro znaju da tečaj nije realan! Jasno je da će se to prije ili kasnije slomiti!" tvrdi Lovrinčević i poziva vladu da porezni teret izvoznicima smanji za nekoliko postotaka, a uvoznicima ga za isti iznos uveća, čime bi se možda mogli riješiti i budžetski deficiti.
"Probleme sada rješavaju oni koji su ih i stvorili. Tim koji gubi treba mijenjati!"
"Ako je kuna precijenjena samo 15 posto, sve ove vladine mjere nemaju toliko utjecaja na gospodarstvo pa ni kad ih pomnožite sa 10. Proizvodnja se ne isplati, jer inputi rastu s rastom domaćih cijena, kad se tome dodaju tečajne razlike, upadate u škare sa pet do sedam posto godišnje, što se provodi već 15 godina" upozorio je predsjednik uprave Elektro Kontakta i predsjednik CRO industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Vladimir Ferdelji.
Upozorio je kako gospodarstvo sada iz mulja izvlače oni koji su i stvorili probleme koje nitko ne može obraniti. "Tim koji gubi morate mijenjati!" tvrdi Ferdelji, ističući da je Hrvatska već rasprodala pola državne imovine i da danas egzistira svega 70 posto predratne industrije. Umjesto da se u posljednjim godinama ostvari rast u odnosu na predratnu industriju, mi bilježimo stalan pad. "Roba iz uvoza postaje sve jeftinija, uvozimo i robe kojih imamo dovoljno, ali im cijene rastu. Sve to, kad se pomiješaju kruške i jabuke, često stvara privide da je hrvatska industrija izrazito uvozno ovisna, što nema veze s istinom, jer postoji čitav niz sektora koji uopće nisu uvozno ovisni", tvrdi Ferdelji.