Foto: Ante Šunjić (Cropix)

DUGO očekivani rebalans Vlade Jadranke Kosor kod većeg dijela ekonomskih analitičara dočekan je s velikim razočaranjem. Naime, opet su izostali "bolni rezovi", a deficit će se rješavati dodatnim zaduženjem, odnosno izdavanjem državnih obveznica. Naši sugovornici se slažu da će ovo biti posljednji rebalans u ovoj godini, a da će proračunske rupe ministar financija Ivan Šuker "krpati" kreditima.  

> Jaco, kakav je to mrtvi rebalans kojim se deficit i rashodi povećavaju?!

> Foto: Ovo su ljudi koji nas s osmijehom na licima vode u propast!

> Milanović: Ovo nije rebalans, Kosor ništa ne radi!

"Ovakvo razočaranje sam i očekivao jer političari se nisu mogli dogovoriti prošle godine kada je bilo više od godinu dana do izbora, a kamoli da bi to uspjeli sada kada se praktički ulazi u izbornu godinu. Razočaran sam", naglasio je za Index  Ante Babić, ekonomski analitičar kojeg predstavljaju kao ekonomista nove generacije, dodajući kako je zapravio bio i pripremljen na razočaranje.

Babić: Za ovakvo stanje kriva je ova garnitura vlasti

Babić kaže kako ne vjeruje da će do kraja ove godine biti još jedan rebalans već ćemo se dodatno zadužiti kako bismo pokrili deficit u proračunu. Babić kaže da će se sa strepnjom gledati kako ministar financija prodaje državne obveznice na međunarodnom tržištu.

"Ova garnitura političara kriva je za ovakvo stanje jer u posljednjih šest do sedam godina, umjesto da se smanjuju porezi i olakšava poslovanje, oni se povećavaju, a Hrvatska sve više postaje netransparentna", rekao je Babić.

"Ovo već zabrinjava", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny komentirajući rebalans proračuna, dodajući kako je Vlada Jadranke Kosor propustila još jednu priliku da napravi nužan zaokret u fiskalnoj politici.

Novotny: Zaokret je bio nužan, ali se nije dogodio

"Zapravo, da budemo iskreni, nisam ni očekivao da bi ova Vlada u posljednjoj godini mandata takvo nešto mogla napraviti jer se to jednostavno tada ne radi. Naime, reforme je pokrenuo američki predsjednik Barack Obama na početku svog mandata, to je uradila britanska, kao i grčka vlada. Zaokret je bio nužan, ali ova Vlada to nije napravila", rekao je Novotny za Index dodajući kako politička praksa ne poznaje slučajeve da se radikalni potezi, iako nužni, vuku pred izbore.

"Ovaj rebalans izdržat će do kraja godine. Hrvatska će se dodatno zadužiti, što će još više povećati probleme, a državni aparat postaje velika prepreka za razvoj gospodarstva, prije svega privatnog poduzetništva", napominje Novotny naglašavajući kako ga zabrinjava da političari opet nisu mogli doći do konzensusa oko bitnih pitanja. Prema mišljenju ovog analitičara, ako deficit na kraju godine i bude 14 milijardi kuna, kako neki predviđaju, to još uvijek nije "toliko strašno" jer bi to bilo oko 4 posto BDP-a. Grčka je imala deficit 13 posto BDP-a, dok Španjolska i Velika Britanija imaju tek nešto manje postotke.  

Kako to rade u svijetu

Argument Jadranke Kosor upravo je taj da "mnoge europske države imaju veći deficit nego Hrvatska". Spomenuta je tu Grčka, koju je morala spašavati Europska unija, zatim Španjolska, kao i Engleska koja, rekao je danas Ivan Šuker, ima deficit od 12 posto BDP-a. Istina, znatno je to više od hrvatskih oko 4 posto, ali ako se usporedi snaga hrvatskog i britanskog gospodarstva, dođe više-manje na isto.

A pogledajmo što sve po tom pitanju radi britanski premijer David Cameron. Kosor od početka svoje vladavine u srpnju 2009. godine samo govori o "bolnim rezovima", ali u više navrata je pokazala da ih nema hrabrosti provoditi. Njen britanski kolega puno manje priča i puno više radi. Cameron je odmah udario po najbogatijima, uvođenjem poreza na kapitalnu dobit od 28 posto. Kosorica to odbija napraviti.

HDZ se boji reformi

Iako je odmah podigao PDV sa 17,5 na 20 posto, Cameronov ministar financija George Osborne nije lišen socijalne osjetljivosti. Britanci s najmanjim prihodima su poreza oslobođeni. No, zato nisu pošteđene banke, od kojih Cameron uzima novac koji onda ulaže u razvoj industrije, čime jača gospodarstvo i otvara nova radna mjesta. Ulaže se također i u turizam, energetiku i farmaceutsku industriju. Novac koji im je potreban za ova ulaganja Britanci su pronašli u reformi javnih službi kakva je potrebna i Hrvatskoj: birokratski aparat se smanjuje i optimizira, povećava se efikasnost javnih službi i reže broj državnih zaposlenika te se provodi decentralizacija.

Cameron je za ove poteze, "bolne rezove" o kojima naša Vlada samo priča, imao hrabrosti zato što je tek došao na vlast. HDZ te hrabrosti uoči predstojećih izbora nema, a vjerojatno je neće imati ni iduće godine. Hrvatska nezadrživo juri prema bankrotu, a jedino što je može spasiti je nova, odlučnija i hrabrija vlast.