"EKONOMSKA koronakriza je netipična. U povijesti ekonomskih kriza vidjeli smo da je ili hiperprodukcija, pa nema dovoljno potražnje, ili je potražnja velika, pa rastu cijene, dolazi do napuhivanja balona, pa sve to pada prema recesiji. Ali u ovoj krizi vidjeli smo, zbog zatvaranja ekonomije, da i potrošači nisu trošili, ali su se i globalni nabavni lanci tektonski promijenili. EU sada nastoji osigurati što je moguće više u kratkom roku i zbog toga se EK prvi put u povijesti zadužila 750 milijardi eura kako bi zemljama članicama pomogla da ubrzaju oporavak i provedu strukturne promjene u smislu otpornosti na slične krize koje će se događati", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny u emisiji Studio 4.

Novotny je upozorio na to da ova kriza nije iza nas i da će se slični ciklusi ponavljati.

"Europa je odlučila što je moguće više proizvoditi, vratiti se na industrijsko načelo da proizvodimo bliže potrošaču, a ne da se roba transportira na tisuće kilometara. U nekim sektorima će se uspostaviti novi opskrbni lanci unutar EU brže, naročito u hrani, ali negdje, kao što je slučaj mikročipova za niz uređaja - to će trajati godinama", rekao je Novotny.

Jug Europe ovisi o turizmu

Sjever Europe nije doživio toliki pad ekonomskih aktivnosti kao jug, koji ovisi o turizmu.

"Nakon zatvaranja ekonomije otvaranje koje se dogodilo izazvalo je val potrošnje i potražnje, kako turističke tako i u drugim segmentima. Ljudi su povećali dnevnu potrošnju, ali i investicije, poput automobila i bijele tehnike, i upravo u tim segmentima kupovine trajnih potrošnih dobara nema dovoljno komponenti koje su se prije proizvodile u cijelom svijetu, pogotovo u Aziji. Europa ne može u kratkom roku osigurati sve te komponente i zato sve stoji, prije svega automobilska industrija u Njemačkoj", rekao je.

Novotny kaže da se ne mogu svi rizici poslovanja ukalkulirati, odnosno prevenirati.

"Povijest ekonomskih kriza je pokazala da se svakih 10-ak godina dogodi kriza, što je izraženije u razvijenim zemljama, i da nakon krize, koja relativno kratko traje, brzo dođe do oporavka. To se dogodilo ove godine. Njemačka ekonomija počela se oporavljati već u proljeće 2021. od pada prošle godine. U 2020. je pad bio 6 posto, a ove godine će rast biti 6 posto, možda čak i više. Novi podaci pokazuju da se ekonomija nevjerojatno brzo oporavlja. Imate snažan val potražnje, koji se ne može zadovoljiti na tržištu EU. Krize će se događati", ponovio je Novotny, dodajući da se ekonomija odvija u ciklusima koji traju od 5, 7, pa do 10 godina.

"Možemo računati na to da će se svakih 10-ak godina događati krize i zato je politika EK-a usmjerena na povećanje otpornosti na takve šokove", rekao je Novotny.