BIVŠA zemlja Jugoslavije u samo dva desetljeća prošla je od rata do finala Svjetskog prvenstva u nogometu - tim riječima počinje tekst najvećeg španjolskog dnevnog lista o Hrvatskoj.

Nijednoj zemlji nije lagan ni ekonomski ni moralni oporavak nakon rata. Hrvatskoj, zemlji od jedva četiri milijuna stanovnika, ne samo da je pošlo za rukom ući u EU već je uspjela postati sportska sila došavši u finale Svjetskog nogometnog prvenstva, navodi El Pais.

Rat je još uvijek vrlo živ u pamćenju ove mediteranske države, pola balkanske, pola centralnoeuropske. Kapetan Luka Modrić bio je u izbjeglištvu tijekom rata, njegovo selo uništili su Srbi, dok je obitelj druge zvijezde reprezentacije, Ivana Rakitića, izbjegla u Švicarsku gdje se i rodio, stoji u tekstu.

Mediteranska zemlja, napola balkanska, napola srednjouropska

El País Hrvatsku opisuje kao jednu od najmlađih u Europi nastalu 1991. godine nasilnim raspadom Jugoslavije, iako potpunu neovisnost nije stekla sve do 1995. godine oslobađanjem dijela teritorija koje je dovelo do jednog od najvećih premještanja stanovništva na području Balkana – 200 000 Srba pobjeglo je ili je protjerano u nekoliko dana, piše El Pais. 

Težak uteg rata u kolektivnom pamćenju te jak utjecaj Katoličke crkve, kao i ideja da postoji stara hrvatska nacija koja je prethodila neovisnosti, od Hrvatske je učinila zemlju s jakim nacionalnim identitetom, navodi se u tekstu.

Srbi i Hrvati - kršćani koji govore istim jezikom, a pišu različitim pismom

Najveći španjolski list spominje i ratne sukobe, stradanja Vukovara, stvaranje Krajine. Također pojašnjava kako Srbi i Hrvati govore istim jezikom, no pišu drugim pismom. Obje su nacije kršćanske, jedna pravoslavna, druga katolička.

Objašnjavajući povijesne prilike, El País navodi i dio iz intervjua talijanskog književnika Curzija Malapartea s Antom Pavelićem u kojem na pitanje što je kutija na njegovom stolu sa želatinastom masom, odgovara: “To je dar mojih lojalnih ustaša, 20 kila ljudskih očiju.”

No također naglašava kako država nastala devedesetih nije imala veze s Pavelićevim režimom iako preminuli prvi predsjednik Franjo Tuđman nije pomogao u smirivanju tenzija sa Srbima. U tekstu se spominju i problemi koje zemlja ima s rastućim revizionizmom te se zaključuje kako je Hrvatska bez sumnje bila žrtva, ali je imala i svoje “krvnike”, pogotovo u Bosni, gdje živi veliki broj Hrvata.

Turistička konkurencija Španjolskoj

Hrvatska je snažna zemlja s velikim turističkim potencijalom i u tom smislu velika konkurencija Španjolskoj sa svojom predivnom dalmatinskom obalom. 

Španjolski dnevni list navodi i kako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović išla gledati utakmice plaćajući sama putovanje.

Bez sumnje je teret prošlosti za Hrvate je ogroman, poput noćne more koje se ne žele sjećati, ali u isto vrijeme ne mogu zaboraviti.

Simbolične su u tom smislu izjave Modrića i Rakitića u časopisu The Player's Tribune o njihovom djetinjstvu.

“Moji roditelji nikad nisu govorili o ratu sa mnom ili mojim bratom iako su izgubili mnoge ljude koje su voljeli. Mi smo imali sreće”, rekao je Modrić.

Rakitić, rođen u Švicarskoj, ima sličnu priču. Nekoliko godina nakon završetka rata posjetio sam Hrvatsku s roditeljima i bratom. "I kad smo došli shvatili smo da ljudi ne žele pričati o ratu”, rekao je.

Oboje znaju da šutnja o ratu predstavlja jedan oblik priznavanja onog što se ne može zaboraviti i da je teret prošlosti uvijek velik za Balkan, dio svijeta za koji je Churchill rekao da proizvodi više povijesti negoli je može probaviti. 

Ipak, današnja utakmica postat će dio recentne povijesti koja nije neprobavljiva.