ŠPANJOLSKI dnevnik El País piše kako se Hrvatska suočava s istim problemima prekomjernog turizma kao i Španjolska – ali u još izraženijem obliku. Kao simbol preobrazbe zemlje navodi Dubrovnik, koji je nakon snimanja serije "Igra prijestolja" 2014. godine postao globalna turistička atrakcija.

Scena u kojoj je lik Cersei Lannister prolazio "put srama" niz Isusovačke stube, piše list, zauvijek je upisala Dubrovnik na kartu svjetskog turizma. No danas, usred kolovoza, prolazak tim istim stubama za mnoge znači probijanje kroz gužve i suočavanje s visokim cijenama.

Turizam čini oko 20% hrvatskog BDP-a, što je dvostruko više nego u Italiji i znatno iznad 13% u Španjolskoj. Upravo zato Hrvatska, sa svojih 3.8 milijuna stanovnika, snažnije osjeća i koristi, ali i posljedice turističke prezasićenosti.

"Dubrovnik pretvoren u muzej na otvorenom"

El País prenosi izjavu novinara N1 Hrvoja Krešića, koji je odrastao u Dubrovniku, a danas živi u Zagrebu. On kaže da se grad njegova djetinjstva pretvorio u "muzej na otvorenom".

"Trgovine i restorani su i dalje tu, ali nestao je onaj mediteranski duh svakodnevice: otvoreni prozori, ljudi koji s njih gledaju, čavrljaju, svađaju se oko sitnica", rekao je Krešić. Dodaje da je danas na svakom uglu prisutna "Igra prijestolja", dok se o stvarnoj povijesnoj važnosti grada, njegovim pjesnicima, inženjerima i diplomatima gotovo i ne govori.

Visoka inflacija i nedostatak stanova

List ističe da je nagli rast turističkih apartmana doveo do rasta cijena nekretnina i najma, slično kao u Španjolskoj. Hrvatska pritom ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji – u studenom je, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), iznosila 4.3%, dok je u eurozoni bila 2.2%.

"Mladi liječnik, profesor ili vatrogasac danas si teško može priuštiti stan u Dubrovniku, Splitu ili Zadru. Cijene su postale zabranjujuće", upozorava Krešić.

Neke gradske uprave, uključujući dubrovačku, planiraju gradnju stanova za mlade obitelji na periferiji, no postavlja se pitanje kako spriječiti da ti stanovi kasnije završe u turističkom najmu.

Ograničenja u Dubrovniku

Kao odgovor na pritisak, Dubrovnik je ove godine ograničio broj novih turističkih apartmana u centru grada. U luku će dnevno moći uploviti najviše dva kruzera istovremeno, uz obvezno zadržavanje od najmanje osam sati, odnosno 12 sati za brodove s više od 4000 putnika. Unutar gradskih zidina istodobno će moći boraviti najviše 4000 putnika s kruzera.

Ulaznice za gradske zidine moći će se rezervirati isključivo putem interneta, kako bi se smanjio takozvani "blic-turizam" koji u nekoliko sati zaguši grad, a pritom ostavlja ograničen ekonomski učinak. Cilj je, ističu lokalne i državne vlasti, dati prednost kvaliteti ispred kvantitete.

Glasnogovornik Ministarstva turizma naveo je za El País da se slični pritisci bilježe i u drugim obalnim gradovima i na otocima tijekom ljeta, što je potaknulo Vladu na donošenje mjera na nacionalnoj razini.

"Pritisak na Hrvatsku je veći"

Jedna od ključnih izmjena donesena je u siječnju 2025., kada je promijenjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kako bi se jasnije razgraničio obiteljski smještaj od komercijalnog kratkoročnog najma. U špici sezone 15. kolovoza 2025. prvi je put zabilježeno neto smanjenje od više od 2000 kreveta u privatnom smještaju u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatsku godišnje posjeti više od 21 milijun turista, što je pet puta više od broja stanovnika. Španjolsku, s 49 milijuna stanovnika, posjeti oko 97 milijuna turista, no proporcionalno gledano pritisak na Hrvatsku je veći.

Prema podacima vlasti, u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi od stranih turista porasli su za gotovo 6% u odnosu na prethodnu sezonu, a od 2016. ti su se prihodi u prvoj polovici godine udvostručili.

Službeni podaci pokazuju i da je broj novih dugoročnih ugovora o najmu porastao 11%, dok je 3350 poreznih obveznika djelomično ili u potpunosti prešlo s kratkoročnog turističkog na dugoročni najam.

Gradovi kao beživotna kulisa

Premijer Andrej Plenković još je 2024. upozoravao na opasnost neopravdanog dizanja cijena za strane turiste.

"Svaki pokušaj brze zarade na temelju neopravdanih cijena nanijet će štetu našem strateškom ugledu. Turist koji se osjeti prevarenim više se ne vraća, a danas se takvo mišljenje globalno proširi u nekoliko sekundi", poručio je.

Ministarstvo turizma poručuje da bez jasnih pravila i rigoroznog nadzora ne može postojati održiv turistički model. Uspjeh mjera, zaključuje El País, pokazat će hoće li gradovi poput Dubrovnika uspjeti vratiti svoj mediteranski identitet ili će ostati savršeno uređena, ali beživotna kulisa za turiste.