Emirati izlaze iz naftnog kartela. Američka vojska objavila video zapljene broda
IRAN je dao Sjedinjenim Američkim Državama prijedlog o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i završetku rata. Trumpu se prijedlog ne sviđa.
Ključne informacije
- Američka vojska objavila video zapljene broda u Arapskom moru: "Pretražili smo ga"
- Iran: SAD mora odustati od nezakonitih i iracionalnih zahtjeva
- Glasnogovornik iranske vojske: Rat za nas nije gotov
- Trump: Iran nas je obavijestio da je u stanju kolapsa
- Emirati izlaze iz OPEC-a
- Zaljevske države spremaju odgovor Iranu
- Cijene nafte najviše u posljednja tri tjedna
- Novi napadi Izraela na Libanon, IDF i Hezbolah se međusobno optužuju za kršenje primirja
- Izvori CNN-a: SAD i Iran nisu toliko daleko od dogovora
- Prvi LNG tanker prošao kroz Hormuz od početka rata
- Bloomberg: Iranu ponestaje prostora za skladištenje nafte
- SAD i Iran se oštro sukobili u UN-u oko nuklearnog oružja
- Jahta najbogatijeg Rusa prošla kroz Hormuz
- Merz: Amerika je nadigrana i ponižena
- Dužnosnik SAD-a: Trumpu se ne sviđa iranski prijedlog za kraj rata
Izraelska vojska tvrdi da je uništila podzemne tunele Hezbolaha u južnom Libanonu, usporedivši ih s onima na koje je nailazila u Gazi.
Izraelski ministar obrane Israel Katz rekao je da su strukture uništene u "masivnoj eksploziji" u Qantari.
"Premijer Benjamin Netanyahu i ja naložili smo izraelskoj vojsci da uništi svu terorističku infrastrukturu u sigurnosnoj zoni do tzv. Plave linije, i podzemnu i nadzemnu, baš kao u Gazi, kako bismo uklonili prijetnje stanovnicima Galileje", rekao je Katz. Plava linija je područje dugo oko 120 kilometara uz južni Libanon koje djeluje kao de facto granica između dviju zemalja.
Izraelska vojska navela je da su njezini vojnici pronašli dva podzemna tunela građena oko deset godina, koji su se protezali "desecima metara" ispod zemlje. Vojska tvrdi da je pronašla snajpersko oružje, eksplozivne naprave i opremu koja je militantima omogućavala dulji boravak pod zemljom. Objavila je i snimku za koju tvrdi da prikazuje unutrašnjost tunela.
"Uništavamo njihovu terorističku infrastrukturu, ubijamo desetke i desetke njihovih militanata, a slijedi još toga", rekao je Netanyahu u videoporuci.
"Libanonska vlada i libanonska vojska obvezale su se demilitarizirati južni Libanon od Hezbolahovih terorista i oružja, a ovo su rezultati", rekao je Katz. Izrael je više puta kritizirao libanonsku vladu zbog nedovoljnih napora u smanjenju sposobnosti Hezbolaha.
Jakob Marcoulier (22) uhićen je prošlog tjedna i optužen za slanje prijetnji nakon što je na Discordu govorio o svojim planovima.
>> Opširnije
Letovi između Teherana i Moskve nastavljeni su u utorak nakon dvomjesečne obustave uzrokovane američko-izraelskim ratom s Iranom, izvijestila je iranska državna agencija IRNA.
Objava je stigla dan nakon što se iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom posjeta Rusiji, gdje su razgovarali o "detaljima" rata na Bliskom istoku.
Iranski Mahan Air obavio je prvi obnovljeni let, koji je poletio iz Teherana rano u utorak i vratio se u Teheran kasnije istog dana.
Redovni letovi na liniji Teheran–Moskva prometovat će nedjeljom, utorkom i četvrtkom u oba smjera, izvijestila je IRNA pozivajući se na dužnosnike Mahan Aira.
Najmanje petero ljudi, uključujući trojicu bolničara, poginulo je u izraelskom zračnom napadu na grad Majdal Zoun na jugu Libanona, potvrdilo je libanonsko Ministarstvo zdravstva. Bolničari su ostali zarobljeni pod ruševinama nakon ranijeg napada na to područje, koje se nalazi u okrugu Tir blizu izraelske granice.
U napadu su ranjena i najmanje dvojica libanonskih vojnika koji su bili u pratnji spasilačkog tima.
Američka vojska objavila je kako se u iranskoj luci Chah Bahar trenutno nalazi više od 20 plovila, dok ih je prije početka blokade u prosjeku bilo pet. Do zastoja je došlo jer su američke snage tijekom aktualne blokade prekinule gospodarsku razmjenu s Iranom.
Trump je oštro napao njemačkog kancelara Merza zbog kritike njegovog postupanja s Iranom, tvrdeći da Merz ne zna o čemu govori.
>> Opširnije
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul pozvao je Iran da prekine blokadu Hormuškog tjesnaca, upozorivši na rast cijena nafte i pogoršanje globalnih gospodarskih izgleda. Zbog eskalacije krize u tom ključnom plovnom putu zarobljeno je na tisuće teretnih brodova i oko 20.000 pomoraca.
Wadephul je u objavi na društvenoj mreži X, nakon rasprave na visokoj razini o krizi, poručio kako Vijeće sigurnosti UN-a "mora odigrati ulogu". "Trebalo bi preuzeti odgovornost i donijeti rezoluciju", rekao je, dodavši kako se Njemačka kandidira za mjesto u tom tijelu upravo kako bi "preuzela odgovornost".
Vijeće sigurnosti UN-a ima 15 članica. Pet je stalnih s pravom veta - Kina, Francuska, Rusija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo - dok se preostalih deset nestalnih, rotirajućih mjesta dodjeljuje prema regionalnom načelu.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je kako je trenutačni prioritet njezine vlade obuzdavanje inflatornog pritiska na cijene, pogotovo energije, s obzirom na utjecaj američko-izraelskog rata protiv Irana.
"U trenutačnoj međunarodnoj krizi s kojom se suočavamo, držanje cijena i energije pod kontrolom te sprječavanje inflatornog utjecaja koji jasno guši rast BDP-a, mora se smatrati korakom naprijed", rekla je Meloni na konferenciji za novinare.
Dva libanonska vojnika ranjena su u utorak u izraelskom napadu u selu Majdal Zoun na jugu Libanona, priopćila je libanonska vojska. Do napada je došlo tijekom spasilačke operacije u kojoj su vojnici sudjelovali zajedno sa spasiocima, prenose svjetske agencije.
Libanonsko ministarstvo zdravstva istovremeno je objavilo nove podatke o ukupnom broju stradalih. Od 2. ožujka u izraelskim je napadima, prema službenim podacima, ubijeno najmanje 2534 ljudi, a 7863 ih je ranjeno.
Na dron koji je u utorak nadlijetao strogo čuvanu Zelenu zonu u Bagdadu iračke snage sigurnosti otvorile su vatru. Prema navodima sigurnosnih izvora, letjelica je vjerojatno korištena za nadzor, a nakon pucnjave je uspjela pobjeći. U incidentu nije bilo ozlijeđenih ni materijalne štete, piše Reuters.
U Zelenoj se zoni nalaze vladine zgrade i strana diplomatska predstavništva, među kojima i američko veleposlanstvo. Ono je posljednjih tjedana bilo meta raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama, koji su uslijedili nakon američkih i izraelskih udara na Iran.
Američki marinci privremeno su zaplijenili i zatim oslobodili brod M/V Blue Star III u Arapskom moru. Incident je dio američke blokade iranskih luka, a CENTCOM je potvrdio da brod nije išao za Iran.
>> Opširnije
Republikanski senatori traže da Bijela kuća zatraži odobrenje Kongresa za rat u Iranu jer istječe 60-dnevni rok propisan Zakonom o ratnim ovlastima. Očekuju da će o tome raspravljati.
>> Opširnije
Tim za nacionalnu sigurnost Bijele kuće u ponedjeljak je razmotrio iranski mirovni prijedlog te druge moguće korake u ratu, poput produljenja primirja ili nastavka bombardiranja. Analiziraju se, dakle, različite opcije, no prema prvim reakcijama Washington nije sklon prihvatiti ponudu Teherana, piše Al Jazeera.
Naime, za Bijelu kuću je neprihvatljiva ideja o ukidanju blokade i odgodi pregovora o iranskom nuklearnom programu. Izvori navode kako je predsjednik Trump skeptičan prema prijedlogu Iranaca te je jasno postavio svoje crvene linije. Njegov je konačni uvjet da Iran ne smije posjedovati nuklearno oružje - ni sada ni ikada. Stoga se čini malo vjerojatnim da će pristati na bilo kakav sporazum koji bi Iranu omogućio da zasad odgodi ključne nuklearne pregovore.
Predsjednik Trump također je svjestan da blokada nanosi znatnu gospodarsku štetu Iranu i vjeruje da ih to stavlja pod izniman pritisak. Kao što je i sam naveo na društvenim mrežama, čeka da Iran razriješi situaciju sa svojim vodstvom kako bi se znalo tko je pregovaračka strana.
Zbog svega toga nije sklon slanju izaslanika u Islamabad na daljnje razgovore i želi cijelu situaciju što prije privesti kraju.
U saudijskom gradu Džedi u utorak je počeo sastanak čelnika i dužnosnika zemalja Perzijskog zaljeva posvećen regionalnoj krizi koju je potaknuo američko-izraelski rat protiv Irana. Sastanak se održava u trenutku dok Bijela kuća razmatra najnoviji iranski prijedlog za okončanje dvomjesečnog sukoba, koji uključuje i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Prije rata, tim ključnim plovnim putem prolazilo je otprilike 20 posto svjetske sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina, no sukob je gotovo u potpunosti zaustavio pomorski promet. Snimke koje su objavili saudijski državni mediji pokazuju kako je čelnike i dužnosnike iz cijele regije po njihovom dolasku u Džedu dočekao saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.
Tony Blair tvrdi da je Trumpov plan zaustavio rat u Gazi rješavajući uzroke, iako je situacija na terenu i dalje krhka unatoč napretku.
>> Opširnije
Kina je uvela strože inspekcije na granicama u sklopu kontrole izvoza gnojiva u uvjetima poremećaja u isporukama kroz Hormuški tjesnac, nastojeći osigurati opskrbu domaćeg tržišta, kazali su dobro upućeni izvori.
>> Opširnije
Cijene goriva u SAD-u dosegle su četverogodišnji rekord zbog rata s Iranom i blokade Hormuškog tjesnaca. Napetosti rastu dok UAE napušta OPEC, a analitičari dižu prognoze za cijene nafte.
>> Opširnije
Donald Trump ugostio je britansku kraljevsku obitelj, istaknuvši višestoljetnu vezu SAD-a i UK-a. Prisjetio se svoje majke koja je gajila simpatije prema kralju Charlesu te odao počast Elizabeti II.
>> Opširnije
Glasnogovornik iranskog ministarstva obrane Reza Talaei-Nik izjavio je u utorak da Washington "mora odustati od svojih nezakonitih i iracionalnih zahtjeva", piše Guardian. "Sjedinjene Države više nisu u poziciji da diktiraju svoju politiku neovisnim državama", rekao je, a prenosi iranska državna televizija.
Iranski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu pozvan je na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova zbog "neprihvatljivih i zapaljivih komentara" koje je iransko veleposlanstvo objavilo na društvenim mrežama, priopćio je London, prenosi Sky News.
Ministar za Bliski istok Hamish Falconer, koji je pozvao veleposlanika, poručio je kako su takvi postupci i komentari "potpuno neprihvatljivi". Od iranskog veleposlanstva zatraženo je da "prekine sve oblike komunikacije koji bi se mogli protumačiti kao poticanje na nasilje u Ujedinjenom Kraljevstvu ili na međunarodnoj razini".
U priopćenju se dodaje kako će "britanska vlada nastaviti prozivati brutalni i represivni iranski režim zbog njegovih zlonamjernih aktivnosti na tlu Ujedinjenog Kraljevstva, njegovih bezobzirnih napada na naše saveznike u Zaljevu i nasilja nad vlastitim narodom".
Irak ne namjerava napustiti Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) niti prošireni format OPEC+, potvrdila su za Reuters dvojica iračkih dužnosnika. Poručili su kako se njihova zemlja zalaže za snažnu organizaciju koja će osigurati stabilne i razumne cijene nafte, piše Reuters.
Ova objava iz Bagdada uslijedila je nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati prethodno izvijestili o svojoj odluci da napuste skupinu proizvođača nafte, u kojoj se nalaze i Katar, Saudijska Arabija te Kuvajt.
Odluka libanonske vlade da uđe u izravne pregovore s Izraelom izazvala je oštru reakciju Hezbolaha, koji smatra da taj potez nije koristan. Iz te skupine poručuju kako strahuju da vlada nema značajan utjecaj, a zaoštravanje retorike ide toliko daleko da Hezbolah situaciju naziva "izdajom".
Na te je optužbe jučer odgovorio i libanonski predsjednik, koji je uzvratio udarac optuživši Hezbolah da gura zemlju u rat u interesu strane sile. Zastupnik Hezbolaha Ali Ammar u jednom je intervjuu kritizirao vladu zbog ulaska u pregovore s Izraelom te poručio: "Krv juga bit će osvećena."
Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEC kako bi se oslobodili proizvodnih ograničenja.
>> Opširnije
Glasnogovornik iranske vojske izjavio je za državnu televiziju da rat, unatoč primirju koje je na snazi, za Iran nije gotov. Ta je izjava uslijedila nedugo nakon najnovije objave Donalda Trumpa na društvenim mrežama, piše Guardian. "Stanje se i dalje smatra ratnim, a baza podataka o ciljevima i opremi naših snaga je ažurirana", poručio je glasnogovornik.
Osvrnuvši se na situaciju u Hormuškom tjesnacu, glasnogovornik je otkrio i kako je podijeljena kontrola između regularne vojske i Revolucionarne garde. Pojasnio je da zapadnim dijelom tjesnaca upravlja Revolucionarna garda, dok je istočni dio pod nadzorom regularne vojske Islamske Republike.
Donald Trump je u više navrata tvrdio kako je iranski režim interno podijeljen te da nije jasno tko zapravo drži vlast u zemlji.
Libanonska militantna skupina Hezbolah objavila je da je izvela napad na izraelski tenk na jugu Libanona. U priopćenju navode da su "dronom pogodili tenk Merkava u mjestu Qantara".
Svjetska banka predviđa rast cijena energije od 24% u 2026. zbog rata u Iranu i blokade Hormuškog tjesnaca. To je najveći skok od 2022. i prijeti jačanju inflacije i usporavanju globalnog rasta.
>> Opširnije
Šest zračnih luka u Iranu ponovno je operativno, uključujući Mehrabad, Mashhad, Shiraz, Zahedan, Gorgan i Urmiju, javlja iranska državna novinska agencija IRNA. Prema izvješću Iranske tvrtke za zračne luke i zračnu navigaciju, u "sljedećoj fazi" očekuje se i ponovno pokretanje letova iz zračnih luka Kerman (Ayatollah Hashemi Rafsanjani), Yazd i Birjand.
Postupna normalizacija prometa
IRNA navodi kako će se, "kako se budu osiguravali sigurni uvjeti u zračnom prostoru zemlje, postupno povećavati broj domaćih i međunarodnih letova, a istočni zračni prostor zemlje također će biti otvoren za prelete zrakoplova".
Francuska je poručila da će se cilj sprječavanja Irana da razvije nuklearno oružje ostvarivati diplomatskim putem, objavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je Iran u "stanju kolapsa" te da je Teheran kontaktirao SAD sa željom za otvaranjem Hormuškog tjesnaca. Detalji o navodnoj komunikaciji nisu objavljeni.
>> Opširnije
Tri najveća indijska zračna prijevoznika, Air India, IndiGo i SpiceJet, koji zajedno drže 95 posto domaćeg tržišta, uputili su dramatično upozorenje vladi. Poručili su kako je cjelokupna zrakoplovna industrija u zemlji "pred gašenjem", piše Press Trust of India, a prenosi Al Jazeera.
Glavni uzrok krize je rat i gotovo potpuna blokada Hormuškog tjesnaca, što je drastično podiglo cijene nafte u Indiji, inače petom najvećem zrakoplovnom tržištu na svijetu. Dodatni pritisak na poslovanje stvaraju i ograničenja u zračnom prostoru, koja su povećala operativne troškove, osobito na dugolinijskim letovima.
Zračni prijevoznici ističu kako cijena mlaznog goriva (ATF) čini čak 40 posto njihovih operativnih troškova. Stoga su od vlade zatražili hitnu reviziju načina na koji se formira cijena goriva.
Istovremeno, Federacija indijskih zračnih prijevoznika (FIA) obratila se ministarstvu civilnog zrakoplovstva sa zahtjevom da se postojeći mehanizam za određivanje cijena goriva proširi kako bi obuhvatio i domaće i međunarodne letove.
Ujedinjeni Arapski Emirati 1. svibnja napuštaju OPEC zbog iranskih napada i blokade, potez u nacionalnom interesu koji potresa kartel.
>> Opširnije
Izrael ne teži zauzimanju teritorija u Libanonu, poručio je šef izraelske diplomacije, dok izraelska vojska na jugu te zemlje nastavlja operacije protiv Hezbolaha, koji ima potporu Irana, unatoč prekidu vatre.
"Izrael nema teritorijalnih ambicija u Libanonu. Naša prisutnost u područjima uz našu sjevernu granicu služi samo jednoj svrsi: zaštiti naših građana", rekao je ministar vanjskih poslova Gideon Saar na zajedničkoj konferenciji za novinare sa srbijanskim kolegom Markom Đurićem.
Prošla su točno dva mjeseca otkako je u Iranu na snazi gotovo potpuni prekid interneta, potvrdila je globalna organizacija za nadzor mreže Netblocks.
Iran je zabranio izvoz čeličnih proizvoda nakon što su zračni napadi u ratu s Izraelom i Sjedinjenim Državama ciljali tamošnju industriju čelika, izvijestili su u utorak lokalni mediji pozivajući se na carinske vlasti. Novinska agencija Fars navodi da je carinska uprava Islamske Republike izdala direktivu o zabrani izvoza, a mjera je stupila na snagu 26. travnja, prenosi Guardian.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da izraelska kupnja žita s okupiranog ukrajinskog teritorija, koji je Rusija zapravo "ukrala", "ne može biti legitimno poslovanje" te da Kijev priprema sankcije protiv onih koji pokušavaju od toga profitirati.
>> Opširnije
Zemlje Perzijskog zaljeva danas se okupljaju u Džedi u Saudijskoj Arabiji na izvanrednom summitu, prvom sastanku čelnika uživo od početka rata.
Cilj sastanka je dogovoriti zajednički odgovor na iranske raketne i bespilotne napade, koji su izvedeni kao odmazda za američko-izraelsku ofenzivu, izjavio je jedan zaljevski dužnosnik za Reuters.
Na summitu Vijeća za suradnju zaljevskih zemalja sudjeluju čelnici Kuvajta, Katara i Bahreina, kao i ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok domaćin sastanka je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, prenosi državna televizija Al Arabiya.
Međutim, savez se suočava i s unutarnjim nesuglasicama. Ujedinjeni Arapski Emirati kritizirali su dosadašnji odgovor na iranske napade.
Visoki emiratski dužnosnik Anwar Gargash jučer je oštro istupio na jednoj konferenciji, izjavivši:
„Istina je da su zemlje GCC-a logistički surađivale, ali politički i vojno njihova je pozicija bila najslabija u povijesti. Takvu slabost očekivao bih od Arapske lige i to me ne iznenađuje, ali od GCC-a to nisam očekivao i to me iznenađuje.“
Uz to, gospodarstva zemalja Zaljeva ulaze u najteže razdoblje od pandemije, a očekuje se da će neke od njih ove godine zabilježiti pad zbog prelijevanja negativnih učinaka rata između SAD-a i Izraela.
Odluka Washingtona ne označava smirivanje sukoba, nego njegovu transformaciju, od vojne sile prema dugotrajnom pritisku u kojem vrijeme postaje ključno oružje.
>> Opširnije
Cijene nafte nastavljaju rasti na svjetskom tržištu.
Referentna cijena barela sirove nafte Brent, sada je dosegnula najvišu razinu u posljednja tri tjedna i iznosi 111 dolara.
Takva razina posljednji je put zabilježena 7. travnja, prije nego što je bilo proglašeno privremeno primirje.
Prije izbijanja rata cijena nafte kretala se oko 72 dolara po barelu, što dodatno ilustrira razmjere poskupljenja.
Izraelska vojska pozvala je stanovnike više od desetak gradova i sela na jugu Libanona na evakuaciju, što upućuje na mogući skori vojni napad.
Upozorenje je, kao i u sličnim situacijama, objavio glasnogovornik izraelske vojske za arapske medije, Avichay Adraee.
On je izjavio da je takva mjera nužna zbog, kako je naveo, "kršenja sporazuma o primirju od strane Hezbollaha" između Libanona i Izraela.
I Izrael i proiranska milicija Hezbollah međusobno se optužuju za kršenje primirja, koje je prošlog četvrtka produljeno za dodatna tri tjedna.
"Sjedinjene Države više nisu u poziciji nametati svoju politiku neovisnim nacijama", ustvrdio je glasnogovornik iranskog Ministarstva obrane Reza Talaei-Nik, a prenijela je državna televizija. "Washington se mora odreći svojih nezakonitih i iracionalnih zahtjeva", dodao je.
Britanska naftna i plinska kompanija BP objavila je više nego dvostruko veći profit u prvim poslovnim rezultatima nakon izbijanja rata s Iranom, zahvaljujući rastu cijena energenata na svjetskom tržištu.
Referentne cijene nafte naglo su porasle od početka ožujka, nakon što su napadi doveli do praktičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
BP je među najvećim dobitnicima takvih kretanja, uz ostale naftne divove. Rezultati za prva tri mjeseca financijske godine pokazuju da je temeljna dobit dosegnula 3,198 milijardi dolara (2,366 milijardi funti).
To je čak i bolje od očekivanja analitičara, koji su predviđali porast na oko 2,7 milijardi dolara (1,99 milijardi funti). Za usporedbu, u istom razdoblju prethodne godine dobit je iznosila 1,381 milijardu dolara (1,021 milijardu funti).
Iz kompanije su jasno istaknuli da je rast dobiti izravno povezan s višim cijenama nafte, navodeći kako rezultat „odražava iznimno uspješno trgovanje naftom“.
Unatoč rastu zarade, proizvođači fosilnih goriva i dalje podliježu posebnom porezu na izvanrednu dobit, uvedenom nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su pojedine energetske kompanije ostvarile rekordne profite.
Prema izvorima upoznatima s procesom posredovanja, Sjedinjene Američke Države i Iran, iako nisu održali drugi krug pregovora u Pakistanu, ipak nisu toliko daleko od mogućeg dogovora kako se na prvi pogled čini, prenosi CNN iz svojih izvora.
Kako navode isti izvori, intenzivna diplomacija nastavlja se iza zatvorenih vrata. Razgovori su trenutačno usmjereni na postupni proces u kojem bi prvi korak mogućeg sporazuma bio povratak na stanje prije rata te ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca bez ograničenja i naknada za prolazak.
Pitanje iranskog nuklearnog programa, koje su i Sjedinjene Američke Države i Izrael navodili kao povod za rat, trebalo bi doći na red u kasnijoj fazi pregovora.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je izjavio da bi svaki dogovor zahtijevao od Irana odricanje od zaliha urana gotovo dovoljne razine za izradu nuklearnog oružja, kao i potpuno odustajanje od njegova obogaćivanja, što Teheran uporno odbija prihvatiti.
Prema istim izvorima, posrednici pojačavaju pritisak na obje strane kako bi se postigao dogovor, a idućih nekoliko dana smatra se ključnima. Nad cijelim procesom i dalje visi mogućnost da bi se Sjedinjene Američke Države mogle povući iz pregovora i ponovno okrenuti vojnom sukobu.
Tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) prvi je put prošao kroz Hormuški tjesnac od početka rata 28. veljače.
>> Opširnije
Zamjenik iranskog ministra obrane danas sudjeluje na sastanku ministara obrane Šangajske organizacije za suradnju u Kirgistanu.
>> Opširnije
Šefica EU diplomacije Kaja Kallas upozorila je na opasan presedan blokade Hormuškog tjesnaca, zatvorenog dva mjeseca zbog rata. Blokada šteti Europi i Aziji, a sloboda plovidbe mora biti zajamčena.
>> Opširnije
Iranski dužnosnici jučer su objavili pojedinosti prijedloga u više faza koji je Teheran navodno uputio Washingtonu. Prema tom planu, prvo bi se pregovaralo o otvaranju Hormuškog tjesnaca, dok bi se osjetljivo pitanje iranskog obogaćivanja urana ostavilo po strani sve dok se ne okonča rat i ne riješe sporovi oko pomorskog prometa u Zaljevu, piše Reuters.
Prvi korak predviđa da SAD i Izrael obustave napad te zajamče da ga neće nastaviti.
U drugoj fazi obje bi strane ukinule blokade Hormuškog tjesnaca. Time bi se oslobodila trgovina kroz jedan od ključnih svjetskih pomorskih putova, a Iran ga želi ponovno otvoriti pod svojim nadzorom.
Naposljetku, treći korak obuhvaća pregovore o iranskom nuklearnom programu, pri čemu Teheran traži američko priznanje svojeg prava na obogaćivanje urana.
Naftni div BP zabilježio je više nego dvostruko veću dobit, profitirajući od visokih cijena energije potaknutih ratom u Iranu.
Referentne cijene nafte naglo su porasle od početka ožujka jer su napadi doveli do praktične blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Prema poslovnim rezultatima za prva tri mjeseca godine, temeljna dobit tvrtke dosegnula je 3.198 milijardi dolara. To je znatno više od 2.7 milijardi dolara, koliko su predviđali analitičari, i ogroman skok u odnosu na 1.381 milijardu dolara dobiti iz istog razdoblja lani. Iz BP-a su poručili da rezultati "odražavaju izvanredno uspješno trgovanje naftom".
Američki ratni brod presreo je proteklog vikenda tanker sa sirovom naftom koji je plovio prema iranskoj luci, priopćilo je američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM). Riječ je o najnovijem presretanju u sklopu blokade koja je na snazi.
"Razarač s navođenim projektilima USS Rafael Peralta (DDG 115) provodi američku blokadu iranskih luka, a presreo je tanker M/T Stream nakon što je pokušao zaploviti prema iranskoj luci", stoji u objavi CENTCOM-a.
Incident se dogodio u nedjelju, no nisu objavljeni dodatni detalji o lokaciji presretanja niti o tome kako se doznalo da M/T Stream plovi prema Iranu. Podaci s web stranice Marine Tracker potvrđuju da je riječ o tankeru za sirovu naftu.
Izraelska vojska ispalila je raketu presretač prema "sumnjivoj zračnoj meti" na području južnog Libanona, priopćeno je iz vojske.
U objavi na Telegramu navodi se da je meta uočena na području gdje su djelovale izraelske snage, no nije prešla na izraelski teritorij. Dodaje se kako se rezultati presretanja još uvijek ispituju.
Marjorie Taylor Greene, bivša saveznica Donalda Trumpa koja je u međuvremenu postala njegova kritičarka, na društvenim je mrežama osudila rat protiv Irana i posljedice koje taj sukob ima za američke poljoprivrednike.
"Jednog dana u budućnosti roditelji će svojoj djeci pričati kako su farme propale zbog Trumpovog rata protiv Irana, jer si poljoprivrednici nisu mogli priuštiti gnojiva, a troškovi proizvodnje bili su previsoki", napisala je.
Njezina je objava reakcija na istraživanje Američke federacije poljoprivrednih ureda (American Farm Bureau Federation), koje je pokazalo da oko 70 posto američkih poljoprivrednika ne može priuštiti svo potrebno gnojivo te stoga planiraju smanjiti svoje usjeve.
Bivša kongresnica napala je i istaknutog republikanskog senatora Lindseyja Grahama zbog njegove podrške ratu. "Umjesto svjetskog mira, Lindsey Graham je lupio šakom i rekao: 'Bacite nuklearke i dajte Trumpu 400 milijuna dolara za izgradnju plesne dvorane!'", izjavila je.
Iranu ubrzano ponestaje prostora za skladištenje sirove nafte, a prema procjenama, preostali kapaciteti dostatni su za još samo 12 do 22 dana. Zbog američke pomorske blokade, koja je smanjila izvoz za otprilike 70 posto, isporuke kroz Hormuški tjesnac gotovo su zaustavljene te tim ključnim plovnim putem više ne prolazi gotovo nijedan tanker, piše Bloomberg.
Ako se ovakva situacija nastavi, Iran bi do sredine svibnja mogao biti primoran smanjiti proizvodnju za dodatnih 1,5 milijuna barela dnevno, uz već provedena velika smanjenja.
Unatoč tome, financijski utjecaj krize neće biti trenutačan. S obzirom na to da je potrebno vrijeme da pošiljke nafte stignu do kupaca, a plaćanja se obavljaju s odgodom, Iran dobiva nekoliko mjeseci predaha prije nego što se posljedice u potpunosti osjete.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i posljedični poremećaji u opskrbi energijom nerazmjerno pogađaju azijsko-pacifičku regiju, izjavila je australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong. Ona je to rekla tijekom posjeta Tokiju, gdje se sastala sa svojim japanskim kolegom Toshimitsuom Motegijem.
Wong je pohvalila blisku povezanost opskrbnih lanaca dviju zemalja, koja je Australiji omogućila uvoz goriva iz Japana. Naglasila je da gospodarski odnos Australije i Japana postaje "sve važniji u suočavanju s globalnim poremećajima".
"Veselim se nastavku naše zajedničke koordinacije u odgovoru na zatvaranje Hormuškog tjesnaca i njegove nerazmjerne posljedice za našu regiju", dodala je.
Budući da Hormuškim tjesnacem inače prolazi otprilike petina svjetske nafte, njegovo je zatvaranje pogodilo azijske zemlje koje se većinom opskrbljuju energentima preko tog ključnog pomorskog puta.
Izraelske snage izvele su jutros napade na južni Libanon, uključujući zračne udare i paljbu iz teškog naoružanja. Prema izvješćima, izraelski zrakoplovi su od 6 sati ujutro po lokalnom vremenu tri puta napali grad Zawtar al-Sharqiya.
Istovremeno, izraelske postrojbe otvorile su vatru iz teških strojnica prema četvrti al-Mihniya u gradu Bint Jbeil, javlja Nacionalna novinska agencija (NNA).
Trgovinski deficit EU-a s Kinom dosegnuo je rekord zbog naglog rasta uvoza kineskih električnih vozila. EU pokušava zaštititi svoju industriju novim strategijama i carinama.
>> Opširnije
Rat SAD-a i Izraela s Iranom gurnuo je milijune Iranaca u siromaštvo i ostavio ih bez posla. Posljedice se osjećaju u gotovo svim gospodarskim sektorima, a među brojnim novonezaposlenima su radnici u rafinerijama i tekstilnoj industriji, vozači kamiona, stjuardese i novinari.
Iransko je gospodarstvo bilo u poteškoćama i prije izbijanja sukoba. Nacionalni dohodak po stanovniku pao je s otprilike 8000 dolara u 2012. na 5000 dolara 2024. godine, urušen inflacijom, korupcijom i sankcijama.
Prognoze su još gore. Prema Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), zbog sukoba bi u siromaštvo moglo pasti dodatnih 4.1 milijun ljudi. UNDP također navodi da su fizička oštećenja uzrokovana tisućama zračnih napada izazvala masovna raseljavanja. Medij EcoIran izvijestio je da je pogođeno više od 23.000 tvornica i poduzeća.
Gubitak milijuna radnih mjesta
To je izravno stajalo milijun radnih mjesta, izjavio je iranski zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Gholamhossein Mohammadi. Uz to, neizravne posljedice gurnule su još milijun ljudi s posla, procjenjuje iranska publikacija Etemad Online.
Poremećaji u brodskom prometu, a time i uvozu, dodatno su narušili ionako krhko iransko gospodarstvo. Hadi Kahalzadeh iz vanjskopolitičkog think-tanka Quincy Institute ističe da je time "ugroženo 50% iranskih radnih mjesta i gurnuto dodatnih 5% stanovništva u siromaštvo".
Službeni podaci pokazuju nagli skok broja prijava za naknadu za nezaposlenost. U posljednja dva mjeseca zaprimljeno je 147.000 zahtjeva, što je otprilike tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, strateškog morskog prolaza kojim u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom, pokrenulo je domino efekt ekonomskih posljedica kakav svijet nije vidio od naftnih kriza 1970-ih.
>> Opširnije
NATO razmatra ukidanje godišnjih summita kako bi izbjegao napetosti s Donaldom Trumpom i omogućio bolje dugoročno planiranje. Neke članice predlažu sastanke svake dvije godine.
>> Opširnije
Globalni sustav za neširenje nuklearnog oružja prolazi kroz najteže razdoblje u posljednjih nekoliko desetljeća, upozorio je predsjednik 11. revizijske konferencije država potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Veleposlanik Do Hung Viet izjavio je novinarima u New Yorku kako se konferencija održava u posebno izazovnom trenutku. "Sasvim je jasno da se nalazimo u najtežem i najizazovnijem razdoblju za sam režim NPT-a", naglasio je, piše agencija Anadolija (AA).
Viet je naveo da je u mjesecima koji su prethodili konferenciji vodio intenzivne diplomatske napore kako bi izgradio konsenzus među državama članicama. "Kao predsjednik konferencije vodio sam opsežne konzultacije s državama potpisnicama i drugim dionicima", rekao je, ukazujući na regionalne sastanke održane diljem azijsko-pacifičke regije, Afrike, Bliskog istoka te Latinske Amerike i Kariba. Kako je pojasnio, cilj konzultacija bio je pronaći zajedničke temelje i pripremiti se za pregovore u vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti.
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, koji je stupio na snagu 1970. i na neodređeno vrijeme produžen 1995. godine, ima za cilj spriječiti širenje nuklearnog naoružanja, promicati razoružanje i poticati miroljubivu upotrebu nuklearne energije. On ostaje ključni okvir globalnih napora u ograničavanju nuklearne proliferacije. Konferencija okuplja diplomate iz cijelog svijeta u trenutku pojačane zabrinutosti zbog nuklearnih rizika i strateškog natjecanja.
SAD i Iran sukobili su se u UN-u nakon što je Teheran imenovan potpredsjednikom konferencije o neširenju nuklearnog oružja. SAD je to nazvao sramotom, a Iran je uzvratio kritikom američke povijesti.
>> Opširnije
Superjahta u vlasništvu sankcioniranog ruskog milijardera Alekseja Mordašova prošla je Hormuškim tjesnacem unatoč ograničenjima plovidbe koja su na snazi u tom strateškom prolazu, pokazuju podaci servisa za praćenje brodova. Prolazak se dogodio u vrijeme pojačanih napetosti i pomorske blokade u regiji, piše Kyiv Independent.
Prema podacima servisa MarineTraffic i VesselFinder, 142 metra duga jahta Nord isplovila je iz Dubaija te je u noći na 25. travnja prošla tjesnac na putu za Oman. U istom razdoblju tjesnacem je navodno prošlo i nekoliko drugih plovila, uključujući dva tankera pod američkim sankcijama, pet teretnih brodova i jedan putnički trajekt.
Mordašov, većinski vlasnik čeličane Severstal, prema Forbesu je najbogatiji čovjek u Rusiji, s procijenjenom imovinom od 37 milijardi dolara. Pod sankcijama je Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Nakon uvođenja zapadnih sankcija, Mordašovljeva jahta registrirana je u Rusiji.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u ponedjeljak kako postoje "neki obećavajući znakovi" u vezi s postizanjem dogovora o demilitarizaciji Hamasa. U intervjuu za Fox News, čiji je transkript objavilo američko Ministarstvo vanjskih poslova, Rubio je istaknuo da je posljednjih dana postignut određeni napredak, piše Fox News.
"Potpuno smo usredotočeni na to. Postignut je određeni napredak usprkos javnim porukama Hamasa, no na kraju se to mora i ostvariti te se nadamo da ćemo idućih dana imati dobre vijesti", rekao je Rubio. "Znam da su naši partneri u Egiptu i Turskoj uključeni u ovaj proces. Tijekom vikenda bilo je nekih obećavajućih znakova da se približavamo dogovoru o njihovoj demilitarizaciji. Ali to se mora dogoditi. Cijeli ovaj projekt uspijeva jedino ako Hamas bude demilitariziran. Dok se to ne dogodi, sve je upitno", dodao je državni tajnik.
Rubio nije želio izravno odgovoriti na pitanje bi li Sjedinjene Države podržale Izrael u nastavku vojnih operacija u slučaju da se sporazum o demilitarizaciji ne postigne. "Nadajmo se da to možemo izbjeći. To nije ishod koji želimo", poručio je.
Prema navodima dvaju izvora iz Hamasa, sredinom travnja održani su prvi izravni razgovori između SAD-a i Hamasa od prekida vatre u Gazi dogovorenog u listopadu. Ti su razgovori bili dio napora da se unaprijedi krhki sporazum postignut posredovanjem SAD-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je prošli tjedan primio poruku od iranskog vrhovnog vođe Mojtabe Hameneija, o kojem se ništa nije čulo niti ga se vidjelo u javnosti otkako je prije više od šest tjedana imenovan nasljednikom svog pokojnog oca.
Putin je to rekao u ponedjeljak tijekom sastanka s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem u Sankt Peterburgu. "Molim vas da vrhovnom vođi prenesete moju zahvalnost na poruci te najbolje želje za njegovo zdravlje i dobrobit", rekao je Putin, prema priopćenju Kremlja.
"Vidimo kako se hrabar i junački iranski narod bori za svoju neovisnost i suverenitet", dodao je, istaknuvši da će Rusija "učiniti sve što je u vašem interesu i interesu svih naroda u regiji kako bi se mir postigao što je brže moguće."
Dugotrajna odsutnost Mojtabe Hameneija iz javnosti potaknula je brojna pitanja o njegovom zdravstvenom stanju, osobito jer se događa u vrijeme dok traje rat između SAD-a, Izraela i Irana.
Jedan je izvor prošlog mjeseca za CNN izjavio da je Hamenei pretrpio prijelom stopala, modricu na lijevom oku i manje posjekotine na licu tijekom istog napada u kojem su ubijeni njegov otac i najviši iranski vojni zapovjednici.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u ponedjeljak kako SAD "ima naznake" da je Hamenei još uvijek živ, no dodao je kako nije jasno koliku vlast novi vrhovni vođa zapravo ima u Iranu.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravljalo je o rastućoj pomorskoj krizi u Hormuškom tjesnacu, gdje je zbog blokade zarobljeno na tisuće teretnih brodova i oko 20.000 pomoraca. Unatoč brojnim pozivima na deeskalaciju i hitno otvaranje tog ključnog pomorskog puta, sjednica je završila bez ikakvih konkretnih mjera.
Glavni tajnik UN-a António Guterres posebno je istaknuo teške posljedice koje poremećaji u pomorskom prometu imaju za najranjivije zemlje i svjetsko stanovništvo. Kroz Hormuški tjesnac prolazi petina svjetske nafte i prirodnog plina pa blokada izravno ugrožava globalnu opskrbu i uzrokuje rast cijena energenata.
Sjednicu je sazvao Bahrein, uz podršku više desetaka zemalja koje su pogođene višim cijenama goriva. Upozorili su da zatvaranje tjesnaca predstavlja kršenje međunarodnog prava te su zatražili prestanak napada na brodove, kao i obustavu blokade iranskih luka.
Vijeće sigurnosti ipak nije poduzelo nikakve korake jer je prethodnu rezoluciju, koja je pozivala na deblokadu tjesnaca, vetom zaustavila Kina i Rusija. Moskva je odgovornost za krizu prebacila na Sjedinjene Države i Izrael, tvrdeći da je problem izazvan njihovim "neisprovociranim napadom" na Iran.
Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je da je SAD "ponižen" od strane Irana, sugerirajući da Teheran nadmudruje Trumpovu administraciju u pregovorima koji su u zastoju.
>> Opširnije
Trump odbija iranski mirovni prijedlog, izjavio je američki dužnosnik.
>> Opširnije
