EUROPSKA komisija raspisala je natječaj za financiranje do sedam takozvanih AI gigatvornica, čime se Europa uključuje u globalnu utrku za razvoj vlastite infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Cilj je izgraditi velike računalne centre za treniranje naprednih AI modela i tako smanjiti zaostatak za globalnim konkurentima, piše Euronews.

Riječ je o podatkovnim centrima opremljenim najmodernijim specijaliziranim čipovima, koji su nužni za treniranje nove generacije AI tehnologija, poput jezičnih modela koji obrađuju bilijune podataka. Projekt je dio šire strategije za postizanje tehnološke suverenosti Europske unije i smanjenje ovisnosti o stranim dobavljačima čipova i usluga u oblaku.

Globalna utrka i europski odgovor

Razvoj sve moćnijih AI modela, koji najavljuju značajne gospodarske i vojne prednosti, potaknuo je i borbu za prateću infrastrukturu, a Sjedinjene Države i Kina već grade masivne podatkovne centre. Europski odgovor najavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u veljači 2025. na summitu u Parizu, kada je predstavila plan za izgradnju AI gigatvornica po uzoru na uspjeh laboratorija CERN.

Inicijativa je privukla velik interes industrije, s čak 76 kandidata koji su iskazali preliminarni interes za prijavu. Zbog toga i radi bolje geografske pokrivenosti, Komisija je prvotni plan s četiri ili pet proširila na sedam postrojenja.

Faze projekta i model financiranja

Proces nabave odvijat će se u dvije faze tijekom sljedećih šest i pol godina, a takav postupan pristup odabran je prvenstveno zbog ograničenih financijskih sredstava. Iako se isprva spominjalo ulaganje od 20 milijardi eura, javni udio smanjen je na otprilike trećinu ukupne investicije, dok bi preostale dvije trećine trebali osigurati privatni partneri.

Od javnog dijela, polovicu će osigurati Bruxelles, a ostatak države članice koje sudjeluju u projektu. To znači da se od Bruxellesa očekuje oko 5 milijardi eura, jednako toliko od vlada članica, a od privatnog sektora oko 20 milijardi eura.

Problem je što Bruxelles prema važećem proračunu može osigurati samo milijardu eura. Ostatak sredstava ovisi o idućem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), o kojem države članice još pregovaraju. "Ne možemo unaprijed donositi odluke o idućem proračunskom razdoblju. Dali smo vam najbolju procjenu novca koji bismo mogli imati na raspolaganju za drugu fazu", izjavio je visoki dužnosnik Komisije.

Obveze partnera i otvorena pitanja

Zauzvrat za javna ulaganja, EU i države članice dobit će pristup računalnoj snazi razmjerno svom doprinosu, a te će resurse moći dodjeljivati javnim projektima, istraživačkim centrima i AI laboratorijima. Privatni partneri snosit će sve operativne troškove.

Dužnosnici EU ističu da projekti moraju biti komercijalno održivi, jer su AI resursi rijetki i vrijedni. Istovremeno, projekt prate kritike zbog stalnih odgađanja, što usporava Europu u sustizanju SAD-a i Kine. Jedna od zamjerki jest i da ovakvi projekti obično najviše koriste bogatijim državama članicama. Interes za ugošćivanje gigatvornica dosad je pokazalo deset zemalja.

• Njemačka
• Italija
• Francuska
• Poljska
• Češka
• Danska
• Finska
• Grčka
• Portugal 
• Španjolska

Projekti mogu biti samostalni ili zajednički, a Francuska je već najavila da planira samostalan nastup.

Ovisnost o stranim čipovima

Drugi prigovor odnosi se na činjenicu da će EU, unatoč izgradnji vlastite infrastrukture, i dalje ovisiti o stranim dobavljačima specijaliziranih AI čipova. Komisija je stoga potpisala memorandume o razumijevanju s tri ključna proizvođača - Nvidijom, AMD-om i Qualcommom.

U natječajnim kriterijima bit će i mjere za izbjegavanje prevelike ovisnosti o pojedinom dobavljaču. "Svjesni smo da želimo izgraditi europske kapacitete, ali moramo priznati i da se AI-jem želimo baviti odmah. Dakle, radi se o pronalaženju prave ravnoteže", rekao je visoki dužnosnik EU-a.

Početak gradnje 2027.

Gradnja odabranih postrojenja trebala bi početi početkom 2027., a s radom bi trebala krenuti do sredine 2028. godine.