PITANJE treba li Europska unija izravno stupiti u kontakt s Rusijom kako bi se okončao rat u Ukrajini i dalje izaziva duboke podjele među državama članicama. Dok se jedni zalažu za dijalog, drugi smatraju da je bolje pričekati i dodatno oslabiti poziciju Moskve za pregovaračkim stolom, piše Euronews.

Nedostatak političkog jedinstva, ključnog preduvjeta za tako važan korak, bio je očit na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Bruxellesu, gdje je nekoliko predstavnika umjesto dijaloga pozvalo na uvođenje novih sankcija.

"Vladimir Putin i dalje nije istinski zainteresiran za prave mirovne pregovore. Zato moramo pojačati pritisak na Rusiju kako bismo promijenili njezinu računicu i potaknuli je na pregovore", izjavila je po dolasku švedska predstavnica Maria Malmer Stenergard.

Sličnog je stava bio i Kęstutis Budrys iz Litve. "O čemu bismo razgovarali? Koji bi bili naši zahtjevi? Možemo li se uopće usuglasiti oko zahtjeva prema Rusiji? Koja je naša strategija, koji je plan i koji je cilj? Kakvo je konačno rješenje? Nije smisao u dijalogu radi dijaloga", rekao je.

Nasuprot tome, talijanski ministar Antonio Tajani poručio je da EU "nije u ratu" s Rusijom i da je "važno" biti dio pregovora koji su u tijeku, dok je Beate Meinl-Reisinger iz Austrije napomenula da je vrijeme da Europljani postanu aktivni sudionici s vlastitim pregovaračkim timom. "Moramo se odlučiti", kratko je poručila Elina Valtonen iz Finske.

Jedino oko čega su se ministri složili jest da Europljani sami moraju odabrati svog izaslanika. Prijedlog Kremlja da se imenuje Gerhard Schröder, bivši njemački kancelar koji je radio za ruske energetske kompanije, jednoglasno je odbačen.

Pokušaj premošćivanja razlika

Na kraju sastanka, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas priznala je da tema još nije sazrela i da zahtijeva dodatna promišljanja unutar vlada. "EU je uvijek podržavao napore za postizanje pravednog i trajnog mira", kazala je Kallas. "Kako bi Europa preuzela aktivniju ulogu, moramo se međusobno dogovoriti o čemu želimo razgovarati s Rusijom i koje su naše crvene linije."

Visoka predstavnica, koja je ranije izjavila da se EU ne bi smjela "ponižavati" tražeći izravne razgovore s Rusijom, pokušava premostiti razlike među članicama nacrtom dokumenta koji bi definirao ustupke koje bi Moskva trebala učiniti. O tom će se povjerljivom dokumentu raspravljati kasnije ovog mjeseca na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova na Cipru. Međutim, s obzirom na duboke razlike, malo je vjerojatno da će se uskoro postići jedinstven stav.

"Nismo ni blizu početka pregovora", upozorila je Kallas. "Trenutačno ne vidimo da Rusija pregovara u dobroj vjeri."

Ponovno oživljavanje ideje o pregovorima

Pitanje izravnog angažmana EU-a s Rusijom povremeno se pojavljuje u raspravama otkako je američki predsjednik Donald Trump jednostrano pokrenuo diplomatski proces za okončanje rata u Ukrajini. Ranije ove godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je s Putinom posljednji put razgovarao u srpnju 2025., i talijanska premijerka Giorgia Meloni javno su pozvali Uniju na promjenu politike, tvrdeći da se sudbina europske sigurnosti ne može prepustiti američkim rukama. Rasprava je potom utihnula nakon što je Macronov savjetnik Emmanuel Bonne otputovao u Kremlj na preliminarne razgovore i naišao na hladan prijem.

Tema se ponovno aktualizirala zbog sukoba na Bliskom istoku, koji je preusmjerio pozornost Washingtona i usporio njegovo posredovanje u Ukrajini. Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se čini sve frustriraniji potezima Bijele kuće, zatražio od Europljana da preuzmu aktivniju ulogu. "Moramo pronaći funkcionalan diplomatski format, a Europa mora sjediti za stolom u svim razgovorima s Rusijom. Bilo bi dobro da Europa razvije jedinstven glas za te razgovore", rekao je Zelenski na summitu u Armeniji.

Nekoliko dana kasnije, predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je da postoji "potencijal" da blok izravno pregovara s Kremljom. "Razgovaram s 27 nacionalnih čelnika kako bismo vidjeli kako se najbolje organizirati i utvrditi o čemu trebamo učinkovito razgovarati s Rusijom kada za to dođe pravi trenutak", rekao je Costa u Firenci.

Komplementarna uloga, a ne alternativa

U raspravu se uključila i Europska komisija. "Vidimo prednost u tome da jedna osoba govori u ime 27 država", rekao je glasnogovornik. I Costa i Komisija brzo su naglasili da bi izravni razgovori imali smisla tek kada Kremlj pokaže spremnost na kompromise i ustupke. Putin i dalje inzistira da se Kijev odrekne cijele regije Donbas i da Zapad prizna okupirane teritorije kao ruske, što su zahtjevi koje Zelenski odlučno odbija.

Bruxelles ujedno želi izbjeći dojam da pokušava zamijeniti Washington, što bi Trumpu moglo dati povod da se trajno povuče. U ponedjeljak je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha rekao kako EU ne bi trebala težiti "alternativnim mirovnim pregovorima", već imati "komplementarnu" ulogu u postojećem procesu.

Argument protiv dijaloga je i nemilosrdno rusko bombardiranje ukrajinske civilne infrastrukture, uključujući dječji vrtić prošloga tjedna. Umjesto pregovora, neke članice radije bi pričekale i dodatno oslabile rusku poziciju. Rusija je počela pokazivati znakove gospodarskog pritiska nakon 20 krugova sankcija te je bila prisiljena smanjiti svoju paradu za Dan pobjede zbog straha od ukrajinskih napada. Istovremeno, položaj Kijeva ojačan je odobrenjem zajma EU-a od 90 milijardi eura i potpisivanjem nekoliko obrambenih sporazuma sa zaljevskim zemljama.

"Rusiju treba potisnuti natrag u Rusiju", zaključio je estonski ministar Margus Tsahkna. "Putin uopće nije spreman razgovarati o trajnom i pravednom miru."