Europi prijete sve veći dugovi. Kamate dodatno pogoršavaju problem
EUROPSKA komisija podigla je prognozu rasta za gospodarstvo eurozone na 1.2 posto u ovoj godini. Procjena je poboljšana unatoč skoku cijena goriva, toplinskim valovima i ratu na Bliskom istoku. Ipak, visoka javna potrošnja i rastući dugovi izazivaju zabrinutost, osobito zato što troškovi zaduživanja i dalje rastu, piše Politico.
"Proračunski deficiti se povećavaju, a zbog rasta kamatnih stopa otplata tog duga postaje sve skuplja", izjavio je novinarima povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis. Predstavio je najnovije podatke koji će poslužiti kao temelj za izvješća o upravljanju nacionalnim financijama, a koja se očekuju sljedeći tjedan.
"Pritisak na rast dugoročnih kamatnih stopa mogao bi ponovno ugroziti javne financije nekoliko država članica i usporiti gospodarski rast", dodao je Dombrovskis.
Otpornost gospodarstva i novi rizici
Današnja prognoza pokazuje da se gospodarstvo EU-a zasad pokazalo otpornim na geopolitičke šokove. No, trgovinske napetosti, sukob u Zaljevu i strah od stvaranja balona na tržištu dionica povezanog s umjetnom inteligencijom mogli bi ugroziti pozitivne izglede. U svibnju je Bruxelles bio pesimističniji i predviđao je rast eurozone od samo 0.9 posto.
Najnovije brojke još su povoljnije za cijelu Europsku uniju, čije će gospodarstvo rasti za 1.4 posto. Komisija očekuje da će rast ostati uglavnom stabilan u iduće dvije godine, a postoji i nada da bi umjetna inteligencija mogla dati dodatni poticaj gospodarstvu. "To je prilika za veću produktivnost, ali nosi i rizike jer može doći do poremećaja na tržištu rada", rekao je latvijski povjerenik.
Rast duga i proračunskih manjkova
Inflacija će, međutim, biti viša nego što se ranije predviđalo. Očekuje se da će cijene u eurozoni ove i sljedeće godine rasti nešto više od 3 posto, a tek bi se 2028. trebale spustiti na 2.1 posto. Nezaposlenost će u cijeloj Uniji do 2028. ostati stabilna na oko 6 posto.
Istovremeno se očekuje daljnji rast duga jer vlade teško ograničavaju potrošnju nakon niza uzastopnih kriza. Bruto dug eurozone porast će s ovogodišnjih 89.6 posto BDP-a na 91.3 posto u 2028. godini. Pogoršat će se i proračunski deficiti, odnosno razlika između državne potrošnje i prihoda.
Do 2028. godine prosječni deficit u EU dosegnut će 3.8 posto BDP-a. Pravila EU-a o javnoj potrošnji propisuju da deficit ne smije prelaziti 3 posto. Prema predviđanjima, 2028. godine šesnaest zemalja EU-a imat će deficit veći od 3 posto. Očekuje se da će Belgija i Francuska zabilježiti manjak od 5.7 posto, dok bi poljski deficit mogao dosegnuti 7.2 posto.
Francuske financije pod nadzorom
Budući da je Francuska drugo najveće gospodarstvo EU-a, njezine se financije posebno prate. Prema procjenama Komisije s početka godine, ako ne dođe do promjena, prosječni trošak francuskog zaduživanja od 2030. godine povećavat će dug brže od rasta gospodarstva, što bi moglo izazvati "efekt snježne grudve".
"Za Francusku je ključno da usvoji proračun kako ga je vlada predstavila i osigura njegovu usklađenost s fiskalnim pravilima EU-a i planiranom putanjom", rekao je Dombrovskis. Poručio je da se to ne odnosi samo na Francusku. "To je važno i za niz drugih država članica, posebno onih s visokim dugom."