Vatrogasci izgubili vezu na granici. EU sad uvodi zajednički sustav
EUROPSKA komisija objavila je da od 2030. namjerava postupno uspostaviti sigurne i otporne komunikacijske kanale kako bi hitne službe u kriznim situacijama mogle neometano surađivati i preko granica.
"Sigurnost Europe ovisi o našoj sposobnosti zajedničkog djelovanja. Kada dođe do krize naše hitne službe moraju moći odmah komunicirati preko granica diljem Europe", izjavio je povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner. Kao primjer naveo je slučaj iz ovog ljeta kada su vatrogasci iz Njemačke i Belgije izgubili kontakt dok su se borili s požarom na međusobnoj granici.
Današnji sustavi prestaju raditi na granici
Komunikacijski sustavi država članica danas nisu međusobno povezani i prestaju raditi kada službe prijeđu granicu. Novi sustav trebao bi omogućiti neometanu i stabilnu komunikaciju u stvarnom vremenu među svim hitnim službama, u svakom trenutku i preko svih granica EU-a, čak i kada zemaljski komunikacijski sustavi nisu dostupni.
Požari, poplave, oluje, prijetnje bespilotnim letjelicama kritičnoj infrastrukturi ili teroristički napadi zahtijevaju učinkovit i dobro koordiniran odgovor policije, vatrogasaca, zdravstvenih službi i timova civilne zaštite, poručuje Komisija.
Novi sustav radit će na širokopojasnoj tehnologiji poput 5G, umjesto na radijskim vezama. To će prvim interventnim službama omogućiti dijeljenje podataka, videa, pisanih poruka i geolokacije u stvarnom vremenu. Prva skupina od oko 12 država trebala bi se pridružiti novom sustavu 2030. godine, a sve ostale najkasnije do 2036.
Države zadržavaju kontrolu nad svojim sustavima
Izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen, zadužena za sigurnost, rekla je da EU neće uspostaviti jedan središnji sustav za upravljanje svim podacima. Države će zadržati potpunu kontrolu nad vlastitim komunikacijskim sustavima, dok bi europski okvir trebao osigurati njihovu međusobnu povezanost.
Sustav bi trebao biti siguran i zaštićen od kibernetičkih i hibridnih napada uz pomoć šifriranja i snažnih sigurnosnih protokola. Oslanjat će se na dva subjekta.
Centar Europske unije za praćenje mreže trebao bi osigurati sigurnu i otpornu optičku mrežu te omogućiti državama povezivanje preko jedne središnje točke, umjesto izgradnje velikog broja zasebnih veza. Centar EU-a za praćenje sigurnosti pratit će rizike za kibernetičku sigurnost, procjenjivati prijetnje i pomagati državama članicama.