DUŽNOSNICI Europske unije i predstavnici talibana održali su u Bruxellesu tehnički sastanak na kojem se raspravljalo o povratku afganistanskih državljana. Sastanak je dio novog pokušaja da se ubrza repatrijacija migranata koji nemaju pravo boravka u Europi, a zbog suradnje s autoritarnim režimom koji sustavno krši ljudska prava izazvao je oštre kritike, piše Euronews.

Sastanak tehničke prirode

Dužnosnici Europske komisije i 15 država članica u utorak su se diskretno sastali s talibanskim izaslanstvom. Sastanak, čiji detalji i lokacija nisu objavljeni, bio je strogo tehničke prirode jer EU ne priznaje talibansku vlast koja je preuzela kontrolu nad Afganistanom 2021. godine te je održan izvan službenih prostorija Komisije. Sastankom je supredsjedala Švedska, jedna od zemalja s najvećom afganistanskom populacijom po stanovniku.

Prema izjavi glasnogovornika Komisije, rasprave su bile usmjerene na povratak neregularnih afganistanskih migranata "koji su počinili teška kaznena djela ili predstavljaju sigurnosnu prijetnju". Europske zemlje često ne mogu vratiti takve pojedince jer ih afganistanske vlasti ne žele primiti natrag.

Švedski interes i sporan poziv

"Iznimno je važno deportirati te kriminalce", rekao je švedski ministar migracija Johan Forssell lokalnim medijima. "A to danas nije moguće. Oni ne žele surađivati. Ne žele se vratiti kući." Forssell je objasnio da samo u Švedskoj oko 200 afganistanskih državljana čeka na deportaciju nakon što su osuđeni za teška kaznena djela, poput teškog silovanja i trgovine drogom.

Suočen s kritikama, ustvrdio je da njegova vlada u određenim situacijama mora pregovarati i s diktaturama kako bi "zaštitila švedske interese".

Komisija nema podatke o tome koliko je neregularnih migranata iz Afganistana odgovorno za teška kaznena djela na razini cijele Europe. Međutim, u pozivu upućenom talibanima, u koji je Euronews imao uvid, spominje se samo povratak "afganistanskih državljana bez prava na boravak u EU", bez spominjanja kriminalne komponente. Izvršno tijelo EU nije potvrdilo autentičnost tog dokumenta.

Niske stope povratka i novi dolasci

Razgovori s talibanima dio su šire strategije EU-a za povećanje stope povratka neregularnih migranata u zemlje podrijetla, koja trenutačno iznosi 29 posto i godinama se jedva mijenja.

Deportacije su se pokazale posebno teškima u slučaju Afganistanaca. Prema podacima Eurostata, od 14.270 afganistanskih državljana kojima je u prvih devet mjeseci prošle godine naloženo da napuste EU, vraćeno ih je samo 340, što je stopa povratka od samo 2 posto.

Istovremeno, dolasci u Europu se nastavljaju. U prva četiri mjeseca 2026. godine više od 3300 Afganistanaca neregularno je prešlo granice EU, uglavnom istočnomediteranskom rutom, a tijekom 2025. godine više od 63.000 afganistanskih državljana zatražilo je azil u Uniji. Ipak, velika većina raseljenih Afganistanaca, procjenjuje se više od 90 posto, živi u susjednim zemljama, ponajviše u Iranu i Pakistanu.

"Sramotno poglavlje za Europu"

Otkako su talibani 2021. preuzeli vlast, EU nije priznala njihov režim, već provodi politiku takozvanog "operativnog angažmana". Pod sve većim pritiskom država članica, Komisija je uspostavila kontakt s talibanima.

U listopadu je 19 članica i Norveška potpisalo pismo kojim se traži zajednički pristup za ubrzanje deportacija i spremnost na izravan angažman s Kabulom. Tehnički kontakti traju mjesecima, a sastanak u utorak smatra se nastavkom posjeta izaslanstva Komisije Kabulu u siječnju.

Međutim, Europski parlament i organizacije civilnog društva suradnju s talibanima smatraju prelaskom crvene linije, upozoravajući da takav pristup predstavlja "normalizaciju" odnosa s režimom poznatim po masovnim kršenjima ljudskih prava. Kritičari također postavljaju pitanje moguće financijske naknade koju bi Bruxelles mogao dati talibanskoj vladi u zamjenu za prihvat povratnika.

Socijalistička europarlamentarka Cecilia Strada nazvala je sastanak "sramotnim poglavljem za Europu", rekavši za Euronews da on daje legitimitet "režimu koji gazi prava žena i djevojčica i nameće sustav rodnog aparthejda".

Njezina kolegica iz Zelenih, Saskia Bricmont, izjavila je da je "neprihvatljivo" ugostiti predstavnike režima "koji sustavno tlači žene, guši svaku oporbu i uskraćuje temeljne slobode".

U nedavno usvojenoj neobvezujućoj rezoluciji, Parlament je pozvao Komisiju da ustraje na politici nepriznavanja i nenormalizacije odnosa s talibanima te je osudio odluku o njihovu pozivanju u Bruxelles.

Slično tome, odredba koja bi dopustila rasprave o readmisiji s nepriznatim entitetima iz trećih zemalja izbačena je iz novog zakona o migracijama. Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike navodi da se Afganistan ne može smatrati sigurnim za povratak zbog sve goreg stanja ljudskih prava i stalnih rizika od progona.