MOGUĆA zabrana trgovine s izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijima nameće se kao idući veliki test jedinstva Europske unije po pitanju Izraela. Dok duboke podjele među državama članicama i dalje postoje, a ključna pitanja poput pravne osnove ostaju neriješena, Italija bi mogla biti jezičac na vagi. Službeni prijedlog još je daleko, piše Euronews.

Opcije na stolu ministara

Europska komisija jučer je državama članicama proslijedila dokument s opcijama koje uključuju potpunu ili djelomičnu zabranu trgovine s izraelskim naseljima. O tome će ministri vanjskih poslova raspravljati na sastanku u ponedjeljak.

Zabrana je samo jedna od mogućnosti. Razmatra se i uvođenje obveznih izvoznih dozvola za robu iz naselja te nametanje viših carina koje bi takvu robu učinile preskupom.

Dvadeset država članica prošlog je mjeseca zatražilo od Komisije da jasno predstavi opcije za trgovinska ograničenja prema naseljima, koja su prema međunarodnom pravu ilegalna. Taj je zahtjev potvrđen i u zaključcima posljednjeg sastanka na vrhu Europskog vijeća.

Iako glavni gradovi još analiziraju dokument, nekoliko država članica pozdravilo je činjenicu da se pitanje napokon pokreće, no očekuju da će podjele isplivati na površinu u predstojećim raspravama. "O tome nema konsenzusa", rekao je za Euronews diplomat EU-a pod uvjetom anonimnosti. "Ali sretni smo što je to pitanje uopće stavljeno na stol."

Uloga Italije

Izrael je i dalje jedna od tema koje najviše dijele Uniju. Francuska i Švedska otvoreno su pozvale na ograničavanje trgovine s naseljima, dok su Njemačka i Češka znatno opreznije, pazeći da ne naruše odnose s Izraelom.

Prema drugom diplomatskom izvoru, Italija je zemlja koja bi mogla prevagnuti u korist restriktivnih mjera. "Italija je više puta poručila da je otvorena za razmatranje mogućih opcija", rekao je diplomat.

Desničarska vlada premijerke Giorgije Meloni tradicionalno je snažno podupirala Izrael, no taj se stav počeo mijenjati zbog domaćeg pritiska i nesuglasica s ministrom nacionalne sigurnosti Itamarom Ben Gvirom. Stalno predstavništvo Italije pri EU odbilo je dati komentar, navodeći da Rim još uvijek analizira dokument.

Neriješeno pitanje pravne osnove

Ključno otvoreno pitanje ostaje pravna osnova za eventualnu zabranu. Treba li se ona temeljiti na trgovinskoj politici, za što je potrebna samo kvalificirana većina, ili na vanjskoj politici, što zahtijeva jednoglasnost svih članica.

Komisija je dosad tvrdila da takvu mjeru smatra pitanjem vanjske politike. Međutim, u novom dokumentu to pitanje ostaje otvoreno, uz napomenu da odgovor ovisi o "težištu" prijedloga, kako je definirano u postojećoj sudskoj praksi. Na pitanje Euronewsa signalizira li to promjenu stava, zamjenik glavnog glasnogovornika Olof Gill nije želio to potvrditi.

Pravna služba Vijeća u usmenom je mišljenju poručila zemljama EU da bi pravna osnova trgovinske politike trebala biti izvediva, ovisno o detaljima prijedloga. Diplomatska služba EU također se založila za fleksibilno tumačenje ugovora kako bi se ispunili vanjskopolitički ciljevi bloka.

"Dokument smo proslijedili državama članicama, kao što smo i obećali. O njemu će se raspravljati na Vijeću za vanjske poslove u ponedjeljak, nakon čega ćemo sažeti raspravu i vidjeti koji su sljedeći koraci", izjavio je Gill.

Službeni prijedlog još na čekanju

Neke od vlada koje su se zalagale za ovaj dokument pozdravile su pokretanje procesa, ali su upozorile da su na stolu tek opcije, a ne službeni prijedlozi, za čiju će izradu trebati vremena.

Iako bi se odluka o pokretanju službenog prijedloga teoretski mogla donijeti u bilo kojem formatu Vijeća, to će pitanje vjerojatno zahtijevati daljnju raspravu ministara vanjskih poslova, a idući formalni sastanak nije zakazan prije listopada.

"Barem su opcije sada na stolu, ali ovo će biti još jedno odgađanje", rekla je za Euronews europarlamentarka Lucia Annunziata (Italija/S&D), tvrdeći da je ovo još jedan primjer opstrukcije od strane Komisije, posebno po pitanju pravne osnove.

Reakcije

Izrael odbacuje ocjenu da su naselja ilegalna, nazivajući ih "privremenim lokacijama", a nedavno je uveo mjere za jačanje kontrole nad Zapadnom obalom i Istočnim Jeruzalemom. U listopadu se u Izraelu održavaju izbori, a nekoliko vlada EU protumačilo je nedavne poteze na okupiranim palestinskim teritorijima kao dio predizborne kampanje.

"Svaku odluku treba procijeniti ne samo prema političkoj poruci koju šalje, već i prema tome poboljšava li doista stanje na terenu, izbjegava li neželjene posljedice za civile i čuva li sposobnost EU-a da igra konstruktivnu ulogu u regiji", rekla je za Euronews europarlamentarka Hildegard Bentele (Njemačka/EPP).