NOVI Zakon o potrošačkim kreditima, koji stupa na snagu u studenome, nalaže da će trgovci koji nude kupnju na rate morati provjeravati kreditnu sposobnost kupaca. Za to će morati dobiti licencu Hrvatske narodne banke, no ključno pitanje ostaje bez odgovora - kako će i odakle prikupljati podatke o zaduženosti građana.

Detalje bi trebao definirati podzakonski akt HNB-a, ali njegova izrada još nije dovršena, piše Novi list.

Nejasnoće oko provjere zaduženosti

Zbog novih pravila otvara se niz pitanja na koja zasad nema odgovora. Nepoznato je hoće li se bankarski podaci iz registra o kreditnim obvezama (HROK) povezivati s ostalim podacima o zaduženosti, hoće li se HROK proširiti u sveobuhvatni registar financijskog stanja građana te tko bi njime upravljao.

Nije jasno ni kako bi takva praksa bila usklađena s pravilima o zaštiti podataka i bankarskom tajnom, odnosno hoće li banke ustupati podatke i hoće li svaki trgovac imati uvid u financije građana.

Iz Ministarstva financija poručuju da će podaci biti sigurni i upućuju na HNB, iako je u fokusu pitanje privatnosti i prava na prikupljanje takvih podataka. Već je prilikom osnivanja HROK-a bilo potrebno ispuniti stroge pravne uvjete, a sada se krug pristupa podacima znatno širi.

Jedno od mogućih rješenja bilo bi da klijenti sami donose potvrde o razini zaduženosti, što bi za HROK značilo osjetno više posla. Spominje se i da bi stupanj provjere mogao ovisiti o vrijednosti robe, ali ni ta informacija nije potvrđena.

HNB još priprema pravila

U Hrvatskoj narodnoj banci ponavljaju da treba razlikovati kupnju bankovnim karticama, za koje su banke već provele procjenu, od odgođenog plaćanja koje odobrava sam trgovac, čime on postaje vjerovnik i preuzima rizik. Konkretni odgovori o načinu provedbe i dalje nedostaju, a iz HNB-a navode da je podzakonski akt u pripremi.

"Trgovac će u postupku procjene kreditne sposobnosti morati unaprijed jasno navesti koje informacije i dokumentaciju potrošač treba dostaviti, a koje je moguće neovisno provjeriti. Procjena se provodi na temelju relevantnih i točnih informacija o prihodima, rashodima i drugim financijskim i ekonomskim okolnostima. Te informacije moraju biti nužne i proporcionalne s obzirom na prirodu, trajanje, vrijednost i rizike kredita, a mogu uključivati dokaze o prihodima, podatke o imovini ili informacije o drugim financijskim obvezama", pojašnjavaju u HNB-u.

Dodaju i kako na tržištu trenutačno ne postoji jedinstveni kreditni registar. "Vjerovnici će radi procjene kreditne sposobnosti moći pristupati onim registrima koji će im biti dostupni u skladu s važećim uvjetima za pristupanje", kažu u HNB-u i ponavljaju najavu podzakonskog propisa koji će detaljnije urediti način procjene ovisno o vrsti proizvoda i modelu poslovanja vjerovnika.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) tvrde da novi zakon ne znači da će trgovci dobiti uvid u bankovne račune građana. "Iz novog Zakona o potrošačkim kreditima ne proizlazi da će trgovci, koji će biti licencirani kao vjerovnici, dobiti opći pristup bankovnim računima građana, njihovim pojedinačnim transakcijama, štednji ili drugim podacima koji su zaštićeni bankarskom tajnom i pravilima o zaštiti osobnih podataka", ističu iz HUB-a.