EUROZASTUPNICI su u utorak usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem, izvijestio je Europski parlament.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade. Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa zgrada, što obuhvaća proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju.

Rok za stambene zgrade

Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16% zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje 20-22% zgrada.

U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16% energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26% njih do 2033.

Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.

Postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva

Države članice moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline.

Iz ovih odluka moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.

Direktiva je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu donesena s 370 glasova za, 199 protiv i 46 suzdržanih. Kako bi direktiva stupila na snagu, treba je službeno odobriti i Vijeće ministara, navodi se u priopćenju Parlamenta.

Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji uzrokuju 40% potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa "Spremni za 55%". Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021., ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva.