MINISTRI unutarnjih poslova Europske unije postigli su dogovor o strožim pravilima za povratak migranata. Cilj novih mjera je preusmjeriti fokus migracijske politike s administrativnih postupaka na učinkovitiju provedbu odluka o povratku. Dogovor je postignut na sastanku Vijeća za unutarnje poslove u Luxembourgu 1. listopada, prenosi Euronews.

Prema novim odredbama, osobe koje nemaju pravo na boravak u Uniji moraju surađivati s vlastima pri povratku. U slučaju odbijanja suradnje, mogu biti sankcionirane smanjenjem socijalnih naknada, novčanim kaznama ili kaznenim prijavama. Uvodi se i novi europski nalog za povratak, koji će državama članicama omogućiti da međusobno priznaju odluke o deportaciji koje su donijele druge članice.

Sustav će se revidirati nakon tri godine. Za osobe koje se smatraju sigurnosnom prijetnjom, države će moći uvesti trajne zabrane ulaska i odrediti pritvor u trajanju dužem od 24 mjeseca. Pravila dopuštaju i uspostavu centara za povratak u zemljama izvan EU-a. Nove mjere ne odnose se na maloljetnike bez pratnje, a na snagu stupaju u idućim tjednima.

Pad dolazaka, ali i nizak broj povrataka

Do promjene politike dolazi nakon što je na sastanku u Munchenu 26. rujna povjerenik za migracije Magnus Brunner iznio podatak da je broj neregularnih dolazaka u posljednje dvije godine smanjen za 55 posto. Ipak, broj osoba koje su stvarno vraćene u svoje matične zemlje i dalje je nizak. Tijekom 2025. godine vlasti u EU naložile su povratak za gotovo 492.000 ljudi, no Uniju ih je napustilo samo 135.000.

Grčki ministar migracija Thanos Plevris najavio je da bi se prvi centar za povratak mogao otvoriti u drugoj polovici 2027. godine u jednoj od afričkih država, ali nije specificirao o kojoj se zemlji radi.

S druge strane, Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava izrazio je zabrinutost. Upozorili su da novom zakonodavstvu nedostaju jasne odredbe o nadzoru, pravu na žalbu i uvjetima u zemljama koje bi prihvatile vraćene migrante.