EUROPSKA unija priprema se pojačati testiranje pravila koja obvezuju 27 država članica na uzajamnu pomoć u kriznim situacijama. Do toga dolazi zbog sve očitijeg slabljenja predanosti Washingtona NATO-u i europskoj sigurnosti pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Na summitu na Cipru, koji počinje kasnije ovog četvrtka, čelnici će raditi na operativnom planu za najbolje korištenje vojnih, sigurnosnih, trgovinskih i drugih resursa EU-a u vremenima potrebe, izjavio je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, piše Associated Press.

Poput članka 5 NATO-a

Sredinom svibnja izaslanici EU-a sudjelovat će u simulacijskim vježbama kako bi razradili načine primjene članka 42.7 Ugovora o Europskoj uniji, koji predviđa pružanje kolektivne pomoći članici u slučaju napada ili invazije zemlje poput Rusije.

Očekuje se da će ministri obrane EU-a provesti slična testiranja nekoliko tjedana kasnije. Vježbe su usmjerene na donošenje političkih odluka i ne uključuju vojne postrojbe, vladine agencije ili druge resurse na terenu.

Prema sigurnosnom jamstvu iz članka 5 NATO-a, napad na jednu članicu smatra se napadom na sve i zahtijeva zajednički odgovor, najčešće vojnim sredstvima, iako ne isključivo. Aktiviranje se dogodilo samo jednom, kao potpora Sjedinjenim Američkim Državama nakon napada 11. rujna, što je dovelo do neuspješne 18-godišnje sigurnosne misije NATO-a u Afganistanu.

Članak 42.7 EU-a, osmišljen tako da ne bude u sukobu s člankom 5, također je korišten samo jednom, i to na zahtjev Francuske nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine, u kojima je poginulo više od 130 ljudi, a preko 400 je ranjeno.

Bez SAD-a

U članku EU-a stoji da ako je neka država članica "žrtva oružane agresije na svom teritoriju", njezini partneri dužni su joj pružiti "pomoć i potporu svim sredstvima koja su im na raspolaganju". Predviđeno je da takva pomoć mora biti u skladu s Poveljom UN-a i ne smije biti u suprotnosti s obvezama prema NATO-u, a klauzula uvažava i neutralnost zemalja članica poput Austrije i Irske.

U slučaju Francuske, zemlje EU-a izrazile su solidarnost i ponudile potporu. Francuska je tada pozvala partnere da pojačaju napore u borbi protiv međunarodnog terorizma, čime su se francuske snage oslobodile za veliku sigurnosnu operaciju na domaćem tlu.

Slične vježbe za testiranje primjene članka 42.7 održavale su se i tijekom proteklog desetljeća. Međutim, rastuće sumnje u američku predanost NATO-u i buduće članstvo ratom pogođene Ukrajine u EU-u dale su pripremama novu razinu hitnosti.

Nedavna razmatranja o tome kako bi se Europljani mogli sami obraniti ubrzala su se nakon što je Trump zaprijetio aneksijom Grenlanda, koji je poluautonomni dio Kraljevine Danske, članice NATO-a.

Mogućnosti i problemi

Nekoliko europskih zemalja poslalo je manji broj vojnika na taj golemi otok uz obalu Kanade u simboličnom činu solidarnosti s Danskom. Trump je ljutito izjavio da će uvesti carine zemljama koje su sudjelovale, ali je na kraju odustao.

Trumpova odluka da zajedno s Izraelom pokrene rat protiv Irana dodatno je opravdala potrebu za planiranjem. U iranskom osvetničkom napadu u ožujku ciljana je britanska vojna baza na Cipru, mediteranskom otoku koji trenutno predsjeda Vijećem EU-a.

Za razliku od NATO-a, koji je isključivo sigurnosna organizacija, EU na raspolaganju ima znatno raznovrsniji set alata. Oni se kreću od vojne sile do primjene sankcija, kontrole granica te trgovinske i vizne politike.

U kojoj bi se mjeri te i druge mjere mogle koristiti u kriznim vremenima ponovno će se testirati u nadolazećim tjednima, dok tinjaju ratovi na Bliskom istoku, koji zaokupljaju pozornost SAD-a, i u Ukrajini. "Ne znamo što bi se dogodilo ako neka država članica aktivira taj članak", rekao je Christodoulides za AP. "Tu postoji niz problema."