AGENCIJA Europske unije za granice, Frontex, dobit će ovlasti za prebacivanje migranata između zemalja koje nisu članice EU. Time se njezine operacije šire izvan Europe i olakšavaju deportacije iz centara za povratak. Prema novim pravilima, Frontex će moći vraćati neregularne migrante iz jedne nečlanice Unije u drugu. Ovim se potezom europska migracijska politika dodatno širi izvan granica EU-a, što je potvrdilo nekoliko dužnosnika Europske unije koji su željeli ostati anonimni, piše Euronews.

Europska komisija predstavit će reforme sutra. One će Frontexu dati veće operativne ovlasti izvan teritorija EU-a, a očekuje se da će taj potez izazvati oštre kritike organizacija civilnog društva. Službenici Frontexa trenutno mogu pomagati nacionalnim vlastima u vraćanju neregularnih migranata iz zemalja EU-a u njihove matične države, kao i patrolirati vanjskim granicama i obalama Unije.

Nove operacije izvan granica Unije

Agencija sa sjedištem u Varšavi po novome će moći pomagati i vlastima u trećim zemljama, primjerice vladama u Sjevernoj Africi, da vrate građane središnje Afrike u njihove domovine prije nego što pokušaju doći do europskih obala. "Što više ljudi vratite prije nego što stignu u Europu, to ćete ih manje morati vraćati kasnije", izjavio je jedan dužnosnik EU-a.

Nedavno usvojen zakon omogućio je osnivanje centara za povratak u trećim zemljama, a službenici Frontexa smjet će sudjelovati u deportacijama iz tih centara. Pet vlada država članica EU-a trenutno pregovara o uspostavi prvog takvog centra, za koji se očekuje da će postati operativan 2027. godine.

Očekuje se da će migranti smješteni u tim centrima, kojima je odbijen zahtjev za azil ili pravo na boravak u EU, biti vraćeni u svoje zemlje podrijetla. Sudjelovanje Frontexa moglo bi biti ključno za provedbu tih završnih transfera.

Kritike i pozivi na stroži nadzor

"To više nije samo agencija koja pomaže zemljama EU-a na njihovim granicama. To je agencija za deportaciju koja sve više djeluje daleko od stvarnih granica Unije", izjavila je Josephine Solanki, istraživačica iz amsterdamskog instituta Transnational Institute, na brifingu za novinare uoči reforme.

Nekoliko nevladinih i civilnih organizacija zahtijeva da se uz svako proširenje mandata Frontexa uvedu stroži mehanizmi nadzora i odgovornosti kako bi se zaštitila temeljna prava migranata. One ističu da je agencija već bila upletena u kršenja ljudskih prava tijekom svojih operacija unutar Europe.

Suradnja s trećim zemljama i novi kapaciteti

Ipak, svaka suradnja s trećom zemljom zahtijevat će poseban sporazum s tom državom, sličan "sporazumu o statusu" kakav Frontex već ima s nekoliko zemalja izvan EU-a, uključujući Albaniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Ti sporazumi omogućuju raspoređivanje službenika Frontexa radi obavljanja specifičnih zadataka na teritoriju partnerskih zemalja, uključujući zajedničke operacije i brze granične intervencije. EU trenutno pregovara o sporazumu sa Senegalom. U međuvremenu, Frontexov časnik za vezu u Senegalu imenovan je 2023. godine u sklopu neformalnih "radnih aranžmana", a njegov prošireni mandat obuhvaća i Mauritaniju i Gambiju.

Reforma će također uvesti snage za brzi odgovor koje će se koristiti u slučaju iznenadnih dolazaka velikog broja neregularnih migranata. Uvest će se i jedinica za online nadzor, a njezin će zadatak biti praćenje društvenih mreža kako bi se spriječila masovna kretanja. Cilj je izbjeći situacije poput masovnog ulaska u Ceutu prošlog srpnja, kada se oko 90.000 migranata probilo preko granice između Maroka i španjolske eksklave.

Očekuje se da će potpredsjednica Europske komisije za sigurnost Henna Virkkunen i povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner predstaviti reformu nakon tjednog sastanka Kolegija povjerenika u utorak. Frontex bi također trebao dobiti 12 milijardi eura u okviru sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, što je dvostruko više u odnosu na prethodno razdoblje.