EUROPA nema drugog izbora nego razgovarati s talibanskom vladom o povratku tražitelja azila kojima je zahtjev odbijen, izjavio je u četvrtak povjerenik EU za migracije Magnus Brunner, braneći planirani sastanak u Bruxellesu.

Kritičari tvrde da bi takav potez bio u suprotnosti s vrijednostima Unije. Europska komisija pozvala je talibanske dužnosnike na razgovore u sklopu napora za suzbijanje neregularnih migracija i poticanje deportacija, unatoč tome što formalno ne priznaje njihovu administraciju, piše Euronews.

Sporni sastanak i stanje u Afganistanu

Talibanskim dužnosnicima još nisu odobrene vize za dolazak u Belgiju i datum sastanka nije određen, no sama najava izazvala je negodovanje u Bruxellesu. Europske vlade zatvorile su svoja veleposlanstva u Kabulu nakon što su talibani 2021. ponovno preuzeli vlast i nametnuli strogu interpretaciju islamskog zakona.

Prema njihovim pravilima, žene moraju biti gotovo potpuno pokrivene pri izlasku iz kuće, zabranjen im je pristup mnogim javnim mjestima, uključujući parkove i teretane, a obrazovanje djevojčica prekida se s 12 godina.

Brunner: Razgovor nije priznanje režima

"Ne postoji druga mogućnost nego razgovarati s tim ljudima kako bi se situacija poboljšala", rekao je novinarima povjerenik Brunner. Organizacije za ljudska prava dovele su u pitanje zakonitost i etičnost vraćanja migranata u zemlju usred teške humanitarne krize, gdje se, prema podacima Ujedinjenih naroda, milijuni suočavaju s glađu i ekonomskim poteškoćama.

No Brunner je naglasio da razgovori ne znače priznavanje "talibanskog režima" te da je u najboljem interesu Europe da se oni održe, navodeći interes brojnih država članica. "Važno je razgovarati s njima, ako ništa drugo, onda da se poboljša situacija za Europljane, ali i za same tražitelje azila", dodao je.

Europa pooštrava migracijsku politiku

Europske vlade zauzimaju sve stroži stav o migracijama, potaknute jačanjem antiimigrantskog raspoloženja u javnosti i izbornim uspjesima krajnje desnice diljem kontinenta. S padom broja dolazaka migranata, fokus Bruxellesa prebacio se na poboljšanje sustava povratka.

Prema podacima statističke agencije EU, države članice su između 2013. i 2024. primile oko milijun zahtjeva za azil koje su podnijeli Afganistanci, a odobrena je otprilike polovica. Dvadeset od 27 država članica EU još je prošle godine u pismu izrazilo interes za povratak migranata bez prava na boravak u Afganistan, osobito onih s kaznenim presudama.

Neke zemlje, poput Njemačke, već provode takvu praksu te su od 2024. deportirale više od 100 Afganistanaca osuđenih za kaznena djela. U međuvremenu, belgijska vlada potvrdila je agenciji AFP da je od Komisije primila imena talibanskih dužnosnika iz očekivane delegacije kako bi sigurnosne službe mogle započeti provjere, ali da zahtjevi za vize još nisu podneseni.