NAJVEĆI europski sigurnosni izazov od Hladnog rata - zastrašujuća mogućnost da će sama, bez potpore SAD-a, morati financirati i naoružavati Ukrajinu - razotkrit će velike političke razlike na komemoraciji u ponedjeljak koja je trebala simbolizirati solidarnost EU.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će među europskim čelnicima koji će stići u Berlin kako bi odali počast Wolfgangu Schäubleu, državniku uvelike cijenjenom u Njemačkoj zbog ključne uloge koju je odigrao u ponovnom ujedinjenju svoje zemlje nakon pada Berlinskog zida i pretvaranju Njemačke u moćnu državu u srcu europskog projekta.

Scholz bi u ponedjeljak mogao poslati oštre poruke Macronu

Njemački kancelar Olaf Scholz bi, međutim, sljedeći tjedan mogao poslati daleko oštrije poruke Macronu od uobičajenih hvalospjeva francusko-njemačkoj suradnji. Berlin je sve frustriraniji što Francuska upućuje dobre poruke o Europi, koja se mora pobrinuti sama za sebe, ali užasno zaostaje kada je riječ o pružanju vojne pomoći zemlji kandidatkinji za članstvo u EU, koja se bori za opstanak.

Pomoć Ukrajini bit će glavna tema razgovora na sastanku dvojice čelnica u ponedjeljak, rekao je dužnosnik blizak njemačkom kancelaru, a taj sastanak dolazi upravo u trenutku kada Scholz javno iznosi svoje pritužbe zbog slabe razine vojne pomoći koju druge zemlje EU pružaju Ukrajini.

Uvjerljiva pobjeda Donalda Trumpa na predizborima u Iowi ranije ovog tjedna samo je povisila uloge te se ideja da će Europa biti prepuštena sama sebi u borbi protiv ruske agresije na kontinent u slučaju njegovog povratka u Bijelu kuću čini sve izglednijom.

Njemačka planira prozvati i posramiti druge zemlje EU

Suočen s tom opasnošću, iza svih osmijeha i rukovanja koji se očekuju na ceremoniji u Bundestagu, Scholz će vršiti pritisak na čelnike EU da pojačaju snage i daju veći doprinos porazu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

U pokušaju jačanja pritiska, Scholz se zalaže da druge moćne zemlje EU pobroje oružje koje šalju na frontu. Radi se o pokušaju da prozove, ali i posrami svoje kolege prije summita Europskog vijeća 1. veljače, na kojem će pokrenuti sumornu temu vojnih obveza Europe.

Nije ni čudo što se Berlin tako ponaša. Njemačka je odmah iza SAD-a u pružanju vojne pomoći Ukrajini. Dala je 17.1 milijardu eura pomoći do listopada prošle godine, prema podacima Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela. Za usporedbu, francuski doprinos je samo 0.5 milijardi eura, talijanski 0.7 milijardi eura, a španjolski 0.3 milijarde eura.

Što kaže Macron?

Macron je brzo reagirao na Trumpov rekordni rezultat u Iowi svojom tradicionalnom retorikom o tome da Europa ide sama. On to naziva "strateškom autonomijom". "To pokazuje da Europa mora biti lucidna u pogledu SAD-a", rekao je novinarima dan nakon izbora u Iowi. "Zato nam treba jača Europa, koja se može zaštititi i koja ne ovisi o drugima."

Možda svjestan rastuće frustracije zbog toga što Pariz ne podupire te riječi djelima, Macron je najavio isporuku 40 dalekometnih projektila tipa SCALP-EG i "nekoliko stotina" bombi Ukrajini u nadolazećim tjednima.

Njemačka se dugo kolebala, ali kad je krenula...

U prvim danima Putinove invazije na Ukrajinu, američka vojna pomoć u kombinaciji s ukrajinskom odlučnošću odbila je ruski napad. Njemačka se s druge strane smatrala kolebljivom, nesposobnom ili nespremnom dati Ukrajini oružje koje joj je bilo očajnički potrebno za obranu. 

Podsjetimo, bio je potreban golem međunarodni pritisak kako bi Scholz odobrio isporuku tenkova Leopard 2 njemačke proizvodnje Ukrajini. S vremena na vrijeme, njemački su dužnosnici govorili da ne žele slati teško naoružanje dok to ne učine Amerikanci. Taj luksuz čekanja Washingtona vjerojatno će nestati ako Trump pobijedi.

Iako brojke o isporukama oružja Ukrajini pokazuju da se dinamika sada mijenja, Njemačka nije uspjela promijeniti svoju reputaciju sile koja nevoljko pomaže. Kako navodi Politico, visoki njemački dužnosnici priznaju da ih to itekako iritira.

Dužnosnik blizak Scholzu, koji je govorio samo pod uvjetom anonimnosti, rekao je da u Berlinu postoji razumijevanje da se druge europske nacije suočavaju s ograničenjima - Francuska se nosi s financijskim ograničenjima, a Španjolska s podjelama unutar vladajuće koalicije. Ipak, Njemačka će nastaviti vršiti pritisak za dodatnu pomoć Ukrajini, rekao je dužnosnik.

Njemačka se boji da će potpora Ukrajini pasti samo na leđa Berlina

Rizik da bi Berlin potencijalno mogao ostati jedini koji značajno podržava Ukrajinu izaziva sve veću zabrinutost, a naročito zato što se radi o zemlji koja ima daleko veći povijesni osjećaj za opasnosti koje predstavlja Rusija od Francuske.

"Isporuke oružja Ukrajini koje je do sada planirala većina zemalja članica EU svakako su premale", rekao je Scholz ranije ovog mjeseca. "Potrebni su nam veći doprinosi."

U sjedištu EU u Bruxellesu također postoji pojačan osjećaj da ulozi rastu i da Europa više ne može odugovlačiti. U prosincu je mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, Putinovom savezniku, dopušteno spriječiti EU da pošalje prijeko potrebnu pomoć od 50 milijardi eura razorenoj ratnoj ekonomiji Ukrajine.

Oštra poruke Ursule von der Leyen Mađarskoj

Prekjučer, dan nakon republikanskih predizbora u Iowi, naizgled odlučna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je pronaći način da se sredstva odobre tijekom summita 1. veljače, bez obzira na sve. Budući da preferira jednoglasnu odluku svih 27 zemalja članica EU, kaže da je spremna jednostavno izbaciti Mađarsku ako to bude potrebno. "Spremni smo za dogovor do 26", rekla je za Euronews u intervjuu u Davosu.

No ključno pitanje koje postavljaju europski dužnosnici glasi: je li Europa sposobna zamijeniti američku "tvrdu moć", posebice s obzirom na njen slab učinak u povećanju industrijske proizvodnje kako bi pokušala zadovoljiti potrebe Ukrajine? Britanija i Francuska kažu da ulaze u sigurnosne sporazume s Ukrajinom, ali nije jasno koliko to iznosi bez potpore SAD-a.

"Nespremni smo za ovo kao što smo bili nespremni za kraj Hladnog rata. Ali to su bile dobre vijesti, ovo su loše"

François Heisbourg, viši savjetnik za Europu na Međunarodnom institutu za strateške studije, rekao je za Politico da je eventualno američko prepuštanje Europe samoj sebi potencijalna povijesna prekretnica. "Nespremni smo za ovu promjenu kao što smo bili za kraj Hladnog rata 1989.", rekao je pa dodao: "Ali to su bile dobre vijesti. Ovo su loše vijesti."

Heisbourg je ustvrdio da je smatranje Njemačke drugim najvećim vojnim donatorom Ukrajine, odmah iza SAD-a, donekle pogrešno. Njemačka je, rekao je, zadržala velik dio svojih zaliha iz Hladnog rata i opskrbila Ukrajinu pretežno starim oružjem.

"Postoji stvarna razlika u tome što Francuzi i Britanci daju oružje koje je strateški važno i korisno, a Nijemci ne", rekao je. Njemačka i dalje odbija isporučiti Ukrajini precizne rakete dugog dometa Taurus iz straha da bi se one mogle upotrijebiti za napad na ruski teritorij.

Scholzova većina odbila poslati moćne Tauruse Ukrajini

Sinoć su članovi njemačke konzervativne oporbe, koji su se zalagali da Scholzova tročlana vladajuća koaliciju pruži veću vojnu pomoć Ukrajini, podnijeli prijedlog u parlamentu pozivajući vladu da isporuči projektile Taurus. Većina zastupnika odbacila je prijedlog.

Norbert Röttgen, njemački konzervativni zastupnik koji se žestoko zalagao za veću pomoć Ukrajini, zagovarao je isporuke Taurusa, prikazujući veći problem kao egzistencijalnu bitku. “Jesmo li spremni zauzeti se za sebe i svoju sigurnost ili smo skloniji predaji?” zapitao se Röttgen u razgovoru za Politico pa dodao "Nema načina da se ostanete izvan toga."

"Ako se Europa ne usudi pozabaviti s tim izazovom, Putinov rat će nam se još više približiti", zaključuje.