EUROPSKI ministri raspravljat će ovoga tjedna o planovima za slanje tisuća odbijenih tražitelja azila u prihvatne centre u trećim zemljama, potvrdio je za Guardian čelnik krovne kontinentalne organizacije za ljudska prava. Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset izjavio je kako će se rasprava o vraćanju osoba koje su u Europu stigle neregularnim rutama održati "na multilateralnoj razini" na sastanku u Moldaviji u petak, piše The Guardian.

Očekuje se da će ministri objaviti i političku deklaraciju kojom se priznaje pravo država na kontrolu vlastitih granica. To je odgovor na tvrdnje da zakoni o ljudskim pravima otežavaju protjerivanje stranih kriminalaca i tražitelja azila čiji su zahtjevi odbijeni. Nekoliko ministara unutarnjih poslova, uključujući britansku ministricu Shabanu Mahmood, zatražilo je izmjene u tumačenju Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP).

Planovi koji brinu udruge

Najavljeni potezi zabrinut će organizacije za ljudska prava u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tražitelji azila su se, pozivajući se na EKLJP, uspješno suprotstavili planovima bivše konzervativne vlade da ih prebaci u centar u Ruandi. Udruge za zaštitu izbjeglica poručile su da potkopavanje Konvencije prijeti slabljenjem zaštite najranjivijih skupina društva, uključujući one koji bježe od rata i progona.

Uoči konferencije Vijeća Europe u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, Berset je rekao: "Rasprava o centrima važan je element. Svi znamo da se o tome već raspravljalo u različitim zemljama. Sada će se o tome raspravljati na multilateralnoj razini.

To je napredak jer nam omogućuje da se bavimo političkim elementima o kojima se prije raspravljalo samo na nacionalnoj razini. Dakle, razgovarat će se o centrima i morat ćemo vidjeti kako je to moguće provesti."

Međutim, Berset je naglasio kako je "važno" da migranti premješteni s "europskog tla" i dalje budu pod zaštitom EKLJP-a. "Ovdje se radi o ljudskim bićima na europskom tlu. To znači da su i oni zaštićeni od strane Europskog suda i Europske konvencije o ljudskim pravima. To je ključno. Jasno je da su uvjeti u tim zemljama važni", rekao je.

Britanski planovi

Sastanak, na kojem se očekuje i britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper, prvi je put da ministri u Vijeću raspravljaju o uspostavi takvih centara.

Vlada Keira Starmera pokušala je uspostaviti "centre za povratak" nakon porasta popularnosti stranke Reform UK u anketama. Mahmood je u studenom izjavila zastupnicima da je Ministarstvo unutarnjih poslova u "aktivnim pregovorima" s nekoliko zemalja, ali nijedan sporazum još nije potvrđen.

Planovi prethodne vlade da ljude koji su stigli malim čamcima šalje u Ruandu, što je do 2024. koštalo 715 milijuna funti, obustavljeni su nakon što nijedna osoba nije poslana u tu srednjoafričku zemlju. Vrhovni sud presudio je da je takva politika nezakonita jer Ruanda nije sigurna zemlja.

Stav EU-a

Europska unija izglasala je mogućnost uspostave centara za povratak, a Danska, Austrija, Grčka, Njemačka i Nizozemska uključene su u razgovore s mogućim odredištima. Navodno se razgovaralo o 12 mogućih zemalja: Ruandi, Gani, Senegalu, Tunisu, Libiji, Mauritaniji, Egiptu, Ugandi, Uzbekistanu, Armeniji, Crnoj Gori i Etiopiji.

Napetosti oko EKLJP-a pojačale su se prošle godine nakon što je skupina od devet europskih zemalja, uključujući Italiju i Dansku, objavila otvoreno pismo u kojem poziva na veću nacionalnu kontrolu nad migracijskim politikama.

Politička deklaracija ovoga tjedna trebala bi ograničiti načine na koje tražitelji azila mogu koristiti članke 3. i 8. Konvencije - pravo na život bez mučenja i pravo na obiteljski život - kako bi se suprotstavili pokušajima protjerivanja.

Berset je rekao da će se rasprave o deklaraciji, koja neće biti pravno obvezujuća, nastaviti među zemljama članicama. "Deklaracija je prekretnica. Važan je element, ali nije gotova... rad na njoj je u tijeku", izjavio je. Stranka Reform, koju vodi Nigel Farage, i Konzervativci, predvođeni Kemi Badenoch, izjavili su da će se povući iz Konvencije ako dođu na vlast.

Budućnost Vijeća Europe

Na pitanje je li ovotjedna deklaracija nužna kako bi se očuvalo jedinstvo Vijeća Europe i zadržao EKLJP u središtu pravnog okvira, Berset je odgovorio da se organizacija mnogo puta mijenjala od svog osnutka 1949. godine. "Transformirala se nekoliko puta.

Imali smo razdoblja prijeloma - takozvani hladni rat i pad Berlinskog zida. Vjerojatno se sada suočavamo s novim trenutkom prijeloma u međunarodnom poretku. Jasno je da je uloga takve organizacije biti proaktivna, ali i reaktivna kada se nešto događa. A upravo se to događa sada", zaključio je.

Zagovornici centara za povratak tvrde da tražitelji azila kojima je odbijen zahtjev za boravak na kraju ionako ostanu u zemlji zbog nemogućnosti povratka u matičnu državu ili sigurnu treću zemlju.

Statistike Eurostata, statističkog ureda EU, pokazuju da je u sedam godina do 2023. svake godine između 450.000 i 500.000 državljana trećih zemalja dobilo nalog za napuštanje EU, ali manje od polovice ih je to i učinilo.