EUROPLJANI danas žive dulje nego ikad, ali, nažalost, Hrvati su ispod prosjeka EU, pokazali su podaci koje je nedavno objavio Eurostat.

Očekivani životni vijek pri rođenju u cijeloj EU u 2023. godini bio je 81.4 godine, a u Hrvatskoj 78.6 godina. Drugim riječima, Hrvati žive gotovo tri godine kraće od prosjeka EU.

Kad se gledaju regije EU, najviši očekivani životni vijek pri rođenju zabilježen je u španjolskoj regiji Comunidad de Madridu (86.1 godina), a slijede talijanska Provincia Autonoma di Trento i Åland u Finskoj (85.1).

Regija EU s najnižim očekivanim životnim vijekom pri rođenju bila je Severozapaden (73.9) u Bugarskoj, a potom Észak-Magyarország u Mađarskoj sa 74.9 godina.

Najdulje žive Zagrepčani

Očekivano trajanje života varira i unutar Hrvatske. Prema Eurostatovim podacima za 2023., u Jadranskoj Hrvatskoj životni vijek iznosio je oko 79 godina za žene i 74 godine za muškarce, dok je u kontinentalnim regijama, uključujući Slavoniju, bio kraći za 1-2 godine. Najdulji očekivani životni vijek od 79 godina imali su stanovnici Zagreba. ​

Karta jasno pokazuje da je očekivano trajanje života generalno kraće u manje razvijenim bivšim komunističkim zemljama nego u razvijenim zapadnim državama.

Velika razlika među spolovima

Poznato je da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca. U EU se za djevojčice rođene u 2023. moglo očekivati da će u prosjeku živjeti 5.3 godine dulje od dječaka.

Taj jaz značajno se razlikovao među zemljama članicama EU. Najveća razlika između spolova zabilježena je u Latviji (10.1 godina), dok je najmanja bila u Nizozemskoj (3.0 godina).

Zanimljivo je uočiti da je ona također veća u slabije razvijenim postkomunističkim zemljama nego u razvijenim zapadnim (grafikon dolje).

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) tumače da se jaz dijelom može pripisati biološkim, a dijelom socijalnim razlozima, odnosno sklonostima većem izlaganju štetnim životnim navikama i rizičnim ponašanjima u muškaraca, što utječe i na očekivano trajanje života.

Europljani žive sve dulje

Očekivani životni vijek pri rođenju u EU naglo je porastao tijekom prošlog stoljeća zahvaljujući brojnim čimbenicima. Među njima su smanjenje smrtnosti novorođenčadi, viši životni standard, zdraviji način života, bolje obrazovanje te napredak u zdravstvenoj skrbi i medicini.

Službene statistike pokazuju da je očekivani životni vijek od 1960-ih u EU rastao prosječno za više od dvije godine po desetljeću.

Skraćenje u pandemiji

Međutim, 2020. godine, nakon izbijanja pandemije covida-19, ovaj pokazatelj smanjio se u 25 zemalja EU u usporedbi s 2019., a iznimke su bili Danska i Cipar. U 2020. on se smanjio za 0.9 godina, na 80.4 godine. Dodatno se smanjio 2021. na 80.1 godinu, da bi potom ponovno porastao 2022. na 80.6 godina (grafikon dolje).

U 2023. bio je jednak ili veći nego 2019. godine u 21 zemlji EU, no još uvijek je bio niži u 6 zemalja EU: u Finskoj (-0.5 godina), Nizozemskoj (-0.3 godine), Njemačkoj (-0.2 godine) te u Italiji, Latviji i Austriji (sve po -0.1 godinu).

HZJZ ističe da je pandemija značajno globalno promijenila očekivano trajanje života jer je zabilježeno više od 7 milijuna izravnih smrti od covida, a prema procjenama, još toliko neizravnih, zbog opterećenja i ograničenih mogućnosti odgovora zdravstvenih sustava na sve zdravstvene potrebe stanovništva.

Prema HZJZ-u, u Hrvatskoj je izravno od covida-19 umrlo čak 16.878 ljudi. Porast mortalitetnih stopa u pandemijskom razdoblju uzrokovao je u Hrvatskoj pad očekivanog trajanja života za gotovo 2 godine

Što je očekivano trajanje života?

Najčešće korišteni pokazatelj za analizu smrtnosti je očekivani životni vijek pri rođenju, odnosno prosječan broj godina koje osoba može očekivati da će doživjeti od trenutka rođenja.

Stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tumače da je očekivano trajanje života vrlo kompleksan agregatni pokazatelj razine smrtnosti, čiji se izračun koristi za demografske procjene i ocjenu društvenog razvoja.

"Kako su promjene u kretanju i razini mortaliteta rezultat složene interakcije niza bioloških, socijalno-gospodarskih i zdravstvenih čimbenika, nije moguće odrediti koji bi bili najodgovorniji za predviđeno očekivano trajanje života u određenoj dobi", ističu u HZJZ-u.

Zašto je Hrvatska ispod prosjeka?

Kako smo već naveli, očekivano trajanje života u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU.

Važno je istaknuti da novija istraživanja pokazuju da trajanje života manje ovisi o genima, a više o ponašanju, odnosno o životnim navikama kao što su pušenje, tjelovježba, tjelesna masa, konzumacija alkohola, prehrana i sl. Poznato je da Hrvati po tim parametrima loše stoje. Podaci također pokazuju da je Hrvatska po ishodima liječenja tumorskih bolesti na začelju EU.

U HZJZ-u tumače da na očekivano trajanje života, među ostalim, velik utjecaj imaju gospodarske okolnosti.

U brojnim istraživanjima potvrđena je povezanost dohotka sa smanjenjem mortalitetnih stopa i povećanjem očekivanog trajanja života. Gospodarski napredak dovodi do promjena u razinama i uzrocima smrti, te u većini razvijenih i srednje razvijenih zemalja dolazi do pada mortaliteta, a kao uzroci prevladavaju kronične nezarazne bolesti, najviše cirkulacijske i maligne.

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj i dalje je nešto niže od prosjeka EU i zbog ukupnih gospodarskih mogućnosti, u kojima ni izdvajanja za zdravstvenu zaštitu ni mogućnosti zdravstvenog sustava još uvijek ne mogu biti jednake onima u najrazvijenijim zemljama.  Slična je situacija i u drugim bivšim socijalističkim europskim zemljama, osim u Sloveniji i Češkoj, gdje je očekivano trajanje života iznad 80 godina, što pridonosi procjeni da gospodarski razvoj i porast BDP-a snažno utječu i na zdravlje stanovništva, tumače u HZJZ-u.

Moguća poboljšanja

U HZJZ-u ističu da promjene u morbiditetu stanovništva s uspješnim suzbijanjem i kontrolom nad zaraznim bolestima, smanjenjem cirkulacijskih bolesti, ranim otkrivanjem te poboljšanjem ishoda liječenja uz povećanje preživljenja u najučestalijim malignim bolestima, ali i preventivne aktivnosti s ranim otkrivanjem bolesti povezanih s nezdravim načinom života (prevelika tjelesna masa i pretilost, povišeni krvni tlak i šećer), kao i sve aktivnosti promicanja zdravlja, posebice u mlađoj populaciji, mogu znatno pridonijeti porastu očekivanog trajanja života.

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj se, nakon pandemijskog pada, 2023. produljilo na razine malo iznad onih 2019. Smanjio se mortalitet od krvožilnih bolesti, no povećao se od tumorskih.