EUROPSKA mora dosegla su ovog ljeta izvanredno visoke temperature, a za zagrijavanje su uglavnom odgovorne klimatske promjene, zaključio je međunarodni tim istraživača u izvješću, javlja danas njemačka agencija dpa. Površinske temperature mora uzduž gotovo svih europskih obala više su od prosjeka zabilježenog između 1990. i 2020. godine, pri čemu su zapadni Mediteran, Biskajski zaljev te Pirenejski poluotok među najgore pogođenim područjima.

U nekim područjima temperature su i više od šest Celzijevih stupnjeva iznad uobičajene razine. Tim znanstvene mreže World Weather Attribution (WWA), koja analizira utjecaj klimatskih promjena na ekstremne vremenske prilike, usporedio je površinske temperature mora u lipnju s klimatskim modelima kako bi procijenio učinke globalnog zagrijavanja.

Zaključili su da su klimatske promjene podigle prosječnu temperaturu za otprilike dva Celzijeva stupnja u Sredozemnom moru, 1,4 stupnja u Biskajskom zaljevu i na zapadnoj obali Pirenejskog poluotoka te 1,3 stupnja oko Irske i zapadne obale Velike Britanije.

Nove vrste na neuobičajenim područjima, oluje...

Toplinski valovi ove su godine pogodili 90 posto obala oko Biskajskog zaljeva i Pirenejskog poluotoka te 80 posto zapadnog Sredozemlja. Bez zagrijavanja prouzročenog ljudskim djelovanjem, koje je trenutačno 1,4 stupnja više od predindustrijskog razdoblja, istraživači procjenjuju da bi te brojke iznosile oko 40 posto u objema regijama.

Toplija mora mogu poremetiti morske ekosustave i hranidbene lance te potencijalno smanjiti populacije morskih sisavaca i ptica. Ribari na jugozapadu Engleske od 2025. godine primijetili su i naglo povećanje broja hobotnica.

To je vrsta koja se inače nalazi u toplijim vodama oko sjeverne Afrike. Više temperature mora mogu potaknuti i oluje, kazali su istraživači, navodeći kao primjer smrtonosne poplave u španjolskoj pokrajini Valenciji 2024. godine.