EUROPSKA razvojna banka (EBRD), koja se fokusira na istočnu Europu i srednju Aziju, povećala je izglede za gospodarski rast u ovoj regiji, objavio je austrijski list Die Presse.

EBRD sada očekuje rast od 4.2 posto za cijelo područje koje nadzire. Ali razlike su velike. Iako će u zemljama istočne Europe EU vjerojatno zabilježiti rast od 4.8 posto, u ostatku istočne Europe on će biti samo 2.8 posto, na zapadnom Balkanu 5.1 posto, u Rusiji 3.3 posto, u Turskoj 5.5 posto.

Optimističnija prognoza nego u rujnu prošle godine

"Sad smo puno optimističniji nego u rujnu", rezimirala je u izjavi za Die Presse glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik lipanjsku prognozu svoje kuće s pogledom na srednju Europu, tj. zemlje EU koje su ranije pripadale istočnoj Europi. Mobilnost ljudi se oporavila, pa tako i proizvodnja i izvoz posebno dobro stoje, a zabilježen je i novi skok u uslugama. Ekonomska proizvodnja cijele regije bit će krajem 2021. godine 0.7 posto veća od pretkrizne 2019. godine.

I ovdje postoje velike razlike. Hrvatska, koja je u velikoj mjeri ovisna o turizmu, bit će 2.9 posto ispod razine prije krize, a Češka, Slovenija, Slovačka i Latvija još neće doseći ni razinu prije krize. Litva i Poljska, s druge strane spektra, generirat će rast od preko dva posto od 2019. do 2021. godine.

Delta soj je nepoznanica

Najveća nepoznanica, a time i najveća prijetnja za očekivani uspon, koji bi se prema prognozi trebao nastaviti 2022. godine, nova je i zaraznija, delta varijanta koronavirusa. 

Javorcik je zabrinuta zbog trenutnog stanja kampanja cijepljenja te kaže da ne treba zanemariti propaganda protivnika cijepljenja. Ovdje su političari pozvani postići veći obuhvat cijepljenjem, kaže Javorcik, misleći na lutrije za ljude koji se žele cijepiti u SAD-u. Rizik je povećan uskim vezama između srednjoeuropskih i baltičkih država i Velike Britanije. Ako ljeti strani radnici iz ovih zemalja koji žive u Britaniji odu u kuće za odmor, postoji rizik da će im delta soj biti "u prtljazi".

No, u vezi s virusom postoji mnogo nepoznanica, ističe Javorcik. Prije godinu dana novinari su neprestano pitali zašto je srednja Europa toliko bolje prolazila kroz pandemiju. Nakon toga, međutim, zabilježena je stopa smrtnosti iznad globalnog prosjeka u praktički svim zemljama regije. "Na kraju, ove zemlje nisu tako dobro prošle krizu", kaže ekonomistica EBRD-a.

Dugoročna ulaganja posebno su teška u istočnoeuropskim zemljama EU jer stanovništvo brzo stari. Stariji ljudi imaju veću vjerojatnost da će glasati, ali danas ih više zanima preraspodjela nego ulaganje u budućnost - tim više ako njihova djeca žive u inozemstvu, zaključila je Beata Javorcik.