HRVATSKA je, kao što to često biva, negdje na začelju ili za vlastiti stav i politike čeka - Brisel.

Ovisnost o stranim, pretežno američkim tehnološkim divovima, prepoznata je kao potencijalno iznimno velika ugroza kako za europske ekonomije i funkcioniranje samih državnih i lokalnih institucija tako i za samu sigurnost i očuvanje europskih vrijednosti.

A za tu bojazan postoje itekako dobri razlozi. Na važnost digitalnog suvereniteta dodatno je ukazala sama politika Trumpove administracije koja je SAD nizom odluka povukla iz brojnih međunarodnih sporazuma i organizacija, značajno narušavajući njihovo funkcioniranje, kao i međunarodni poredak u širem smislu.

Ovisnost je opasna

Niz iznimno zabrinjavajućih poteza nekada iznimno pouzdanog europskog partnera svakim danom je sve veći, no već je izjava trenutnog američkog predsjednika Trumpa da se ne osjeća odgovornim međunarodnom pravu i da ga ograničava samo vlastita savjest dovoljan znak za uzbunu - pogotovo kada sve vaše institucije, javni sektor, ekonomija i sigurnost uglavnom ovise o američkim proizvodima i uslugama.

A koliko je takva ovisnost opasna vrlo je jasno pokazao slučaj glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (ICC), kojem je od strane Microsofta onemogućen pristup službenom e-mailu, nakon što je vijeće sudaca ICC-a izdalo naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, unatoč oštrom protivljenju trenutne američke administracije.

Cloud Act američkim službama omogućava prilično jednostavan pristup svim našim podacima

Jedan od velikih rizika predstavlja i tzv. Cloud Act koji američkim službama omogućava prilično jednostavan pristup svim našim podacima, bez obzira na to gdje se serveri s podacima fizički nalazili. To se ne odnosi samo na naše "slike s ljetovanja", nego i na osjetljive, povjerljive, osobne, poslovne i političke informacije koje su pohranjene u oblaku neke od američkih kompanija (Microsoft, Google, AWS, Meta…).

Digitalna suverenost tako unutar EU više nije samo "buzzword", tek neki popularni pojam koji se sve češće spominje u brojnim EU strategijama, već se sve više poduzimaju i konkretni koraci kako bi se ona osigurala.

Francuska prelazi s Microsofta

Primjerice, Francuska do jeseni želi imati detaljan uvid u potrebe kompletne svoje administracije kako bi mogla prijeći s Microsoftovih (i drugih američkih) na open-source ili barem europska rješenja.

Gradska uprava Lyona već postupno uvodi LibreOffice i druga otvorena rješenja umjesto Microsoftovih proizvoda, a francuska Nacionalna žandarmerija je još prije više od petnaest godina uspješno migrirala desetke tisuća računala na Linux, OpenOffice, Firefox i Thunderbird.

Njemačka isto napušta Microsoft

I Njemačka je nedavno rekla "NE" - umjesto zatvorenih Microsoftovih formata datoteka, javna uprava će morati koristiti otvoreni ODF ili PDF, čime je otvoren prostor brojnim drugim tvrtkama da svoje uredske alate ponude na budućim javnim nabavama. I Ujedinjena Kraljevina, Italija, Nizozemska, Švedska, Norveška i Danska donijele su slične odluke kojima otvoreni formati postaju ili obavezni ili preporučeni, dok njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein već uklanja Microsoft iz administracije za oko 30.000 zaposlenika.

Dansko ministarstvo za digitalizaciju 2025. je objavilo da će prijeći s Microsoftovog Office 365 paketa na LibreOffice, a dio zaposlenika i s Windowsa na Linux, dok su slične pilot-projekte pokrenuli i gradovi Copenhagen i Aarhus.

Austrijska vojska već je odustala od Microsoft Officea i koristi uredske alate otvorenog koda i servise koji koriste pohranu podataka u Europi. I u Estoniji državna IT agencija već testira europske alternative.

Rješenja otvorenog koda koriste se diljem EU, a u Hrvatskoj?

Rješenja otvorenog koda koriste se i u raznim institucijama diljem EU; primjera je previše za jedan članak. U većem dijelu Europe države već godinama aktivno rade na osiguravanju digitalne suverenosti.

A mi?

Kod nas još uvijek ne možete ispuniti određene obrasce ako nemate Microsoftov uredski paket. Škole i dalje gotovo bez iznimke koriste Microsoft Office (Microsoft 365 Copilot ili kako se već danas zvalo).

U medijskom prostoru nema ni riječi o digitalnoj suverenosti (do sada!), osim povremenog zalutalog članka na nekim IT portalima, a politika, čini se, ili nema pojma što je digitalna suverenost ili za poduzimanje konkretnih koraka još uvijek čeka uputu iz Brisela.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala