SVE VEĆI broj europskih desnih i populističkih čelnika, od kojih su mnogi nekada bili bliski s predsjednikom Donaldom Trumpom, sve se više distancira od Bijele kuće, otkrivajući pukotine u onome što se smatralo rastućim transatlantskim savezom.

Nesuglasice oko američkog i izraelskog rata s Iranom, prijetnje preuzimanjem Grenlanda i upotreba carina protiv europskih saveznika stvorili su neuobičajen jaz između Washingtona i nekih od njegovih ideološki najbližih partnera. Analitičari kažu da ta promjena odražava i suštinska politička razilaženja i sve veći politički rizik za europske vođe koje se percipira kao previše bliske Trumpu, piše Newsweek.

Napetosti između Trumpa i talijanske premijerke Giorgie Meloni eskalirale su kada je on ustvrdio da ga je na summitu G7 molila za fotografiju, što je ona demantirala. To je dovelo do otkazivanja posjeta talijanskog ministra vanjskih poslova Sjedinjenim Državama.

"Do raskida između Meloni i Trumpa došlo je već kad je Trump napao papu; ona je stala u obranu pape Lava, a on je napao nju", rekla je za Newsweek Nathalie Tocci, profesorica na Školi za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins. "Ona je potom naivno pokušala izgladiti stvari u Evianu. S obzirom na Trumpov karakter i njegov očiti prezir prema Europljanima, to je doista bio prilično očajan pokušaj. Sada je taj raskid postao puno teže, a možda i nemoguće popraviti."

Melonin raskid s Washingtonom

Meloni, koja se nekad smatrala najpouzdanijom Trumpovom europskom partnericom, postala je vodeći primjer ove promjene. Premijerka, koja je prisustvovala Trumpovoj inauguraciji 2025. godine i u početku se predstavljala kao most između Washingtona i Bruxellesa, javno se razišla s administracijom zbog rata u Iranu, izjavivši da se "ne slaže" s američkim pristupom.

Njezina vlada također je uskratila Sjedinjenim Državama dopuštenje za korištenje zračne baze Sigonella na Siciliji za vojne operacije povezane sa sukobom, što se naširoko tumači kao pokušaj izbjegavanja dubljeg upletanja. Ova odluka naglašava političke pritiske s kojima se Meloni suočava na domaćem terenu, gdje se rat pokazao nepopularnim, a zabrinutost zbog cijena energenata pojačala.

"To ne iznenađuje. Krajnji desničari i nacionalisti, po samoj svojoj definiciji, na kraju se uvijek sukobe. Nacionalist Trump napao je Meloni, a ona mu je, i sama uvrijeđena kao krajnje desna nacionalistica, uzvratila", rekla je Tocci.

"Pretpostavljam da će se Meloni odsad držati po strani i izbjegavati nova poniženja. Institucionalni odnosi, baš kao i oni gospodarski, društveni i vojni između Italije i SAD-a, nastavit će se. Ali sada je svim europskim čelnicima, pa naposljetku i samoj Meloni, jasno da je dobar politički odnos s Trumpom nemoguć."

Francusko Nacionalno okupljanje signalizira distancu

I u Francuskoj su čelnici krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, koji su se dugo ideološki slagali s Trumpovom nacionalističkom retorikom, također pooštrili svoje kritike. Čelnica stranke Marine Le Pen opisala je Trumpove vanjskopolitičke ciljeve u iranskom sukobu kao "nestalne", dok je predsjednik stranke Jordan Bardella upozorio na, kako je rekao, povratak "imperijalnim ambicijama", navodeći kao primjere američko djelovanje na Grenlandu i u Venezueli.

Trumpov pritisak da uspostavi kontrolu nad Grenlandom posebno je izazvao negodovanje diljem Europe, uključujući i desničarske stranke koje su prethodno prihvatile dijelove njegove agende, ali sada smatraju teritorijalni pritisak na saveznike politički neodrživim. U neslužbenim razgovorima, dužnosnici Nacionalnog okupljanja također su pozvali na oprez u pogledu prevelike bliskosti s Trumpom, upozoravajući da bi ta povezanost mogla odbiti birače uoči budućih izbora.

Njemačka: Kritike s desnice i iz centra

U Njemačkoj su kritike stigle i od populističke desnice i od vladajućeg desnog centra. Čelnici krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) osudili su Trumpove vanjskopolitičke poteze i pozvali na povlačenje američkih trupa iz njemačkih baza, što signalizira rastuću nelagodu čak i među strankama koje su ranije pozdravljale Trumpovu potporu.

Istovremeno, kancelar Friedrich Merz ušao je u izravan verbalni sukob s Bijelom kućom oko iranskog sukoba, opisavši SAD kao "ponižen" u pregovorima s Teheranom. Trump je uzvratio javnom kritikom Merza i upozorenjem da bi Washington mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Njemačkoj - potez koji bi imao velike posljedice za strateški položaj NATO-a u Europi.

Širi politički teret

Zabrinutost su izrazili čak i neki od Trumpovih najbližih ideoloških saveznika. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Nigel Farage, dugogodišnji zagovornik Trumpove politike, upozorio je da američke prijetnje oko Grenlanda predstavljaju "vrlo neprijateljski čin", iako se suzdržao od šireg raskida s predsjednikom.

Napetosti odražavaju širi trend: Trumpov brend, nekada prednost za europske nacionalističke pokrete, u nekim je kontekstima postao politički toksičan. Politički analitičari kažu da europske desničarske stranke moraju delikatno balansirati. Iako možda dijele ideološke sličnosti s Trumpom po pitanjima imigracije i nacionalizma, moraju također odgovarati domaćim biračima koji su oprezni prema stranim uplitanjima, gospodarskim poremećajima i onome što percipiraju kao izazove nacionalnom suverenitetu.

Ove pukotine ne signaliziraju potpuni prekid odnosa između SAD-a i europskih desničarskih pokreta, ali označavaju značajnu promjenu tona. Trump je nastavio njegovati veze s nekim nacionalističkim figurama, a ideološko slaganje o ključnim pitanjima i dalje postoji. Međutim, sporovi oko Irana, trgovine i teritorijalnog suvereniteta otkrili su jasna ograničenja tog partnerstva, posebno kada se američki potezi sukobljavaju s europskom političkom stvarnošću.