RUSIJI prijeti "eksplozivna" bankarska kriza jer banke preuzimaju golem teret ratne ekonomije, upozorava se u izvješću jedne europske obavještajne službe u koje je Reuters imao uvid, i to u trenutku dok Europska unija priprema novi niz sankcija. Kako piše Reuters, dokument na dvije stranice, sastavljen posljednjih tjedana kako bi europske dužnosnike izvijestio o stanju ruskih banaka, naglašava njihovu ranjivost na daljnja zapadna ograničenja.

Iako su ruske banke uglavnom izdržale sankcije uvedene nakon sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, u lipanjskom izvješću navodi se da pogoršanje kvalitete kredita i rast zaduženosti kućanstava stvaraju "eksplozivan" rizik.

To se događa upravo u vrijeme kada EU priprema 21. paket sankcija, koji se nada dovršiti u srpnju, a koji bi ciljao banke i mreže kriptovaluta. Ruska središnja banka odbila je komentirati ovu procjenu, iako je nedavno umanjivala rizike od velike bankarske krize.

Iluzija dinamičnog gospodarstva

S obzirom na to da troškovi četverogodišnjeg rata s Ukrajinom iscrpljuju državnu blagajnu, Rusija se sve više oslanja na banke kako bi podržala tvrtke i građane koji uzimaju zajmove. U izvješću se navodi da je to opteretilo banke rizicima dok gospodarstvo posustaje.

Ministarstvo gospodarstva smanjilo je svoju prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda na 0,4% u 2026. godini s prethodnih 1,3%, te na 1,4% u 2027. godini s 2,8%. U obavještajnom izvješću, naslovljenom "Bilješka o vjerojatnosti bankarske krize u Rusiji 2026. godine", stoji da su banke bile prisiljene odobravati subvencionirane kredite tvrtkama iz obrambenog sektora, kupcima nekretnina i drugima.

Napominje se da su kreditni programi uz državnu potporu, restrukturiranja kredita i vladina pomoć prikrili ranjivost banaka. "Time se stvara iluzija dinamičnog gospodarstva, a ona zapravo prikriva eksplozivnu situaciju koju bi mogao potaknuti ekonomski šok, poput ambicioznog paketa sankcija protiv banaka", stoji u izvješću.

Autori navode kako je kreditiranje obrambenih tvrtki, regionalnih projekata koje podupire država i vlasnika nekretnina povećalo iznos zajmova koji možda nikada neće biti vraćeni. Prema procjenama iz izvješća, 10% korporativnih kredita je sumnjivo, što je oštar porast u odnosu na 2024. godinu, dok su neke velike banke u 2025. prijavile udjele nenaplativih kredita građanima od čak 15%.

Središnja banka umanjuje rizik

Također se navodi da je više od 500.000 Rusa 2025. godine proglasilo osobni bankrot, što je porast od gotovo trećine u odnosu na prethodnu godinu, dok su državni programi potaknuli više od 13 milijuna Rusa da istovremeno imaju najmanje tri kredita.

Zamjenik guvernera Ruske središnje banke Filip Gabunija izjavio je prošlog mjeseca da "ranjivosti u financijskom sektoru nisu kritične", naglasivši da je kapitalna zaštita banaka na najvišoj razini u tri godine, dok se loši korporativni krediti, na razini od 4%, nisu mijenjali posljednjih godinu i pol dana.

"Rusko gospodarstvo stagnira, ali dominacija države i potrošnja na obranu znače da neposredna financijska kriza nije na vidiku", rekao je Chris Weafer, stručnjak za Rusiju iz konzultantske tvrtke Macro Advisory.

"Azija ignorira sankcije. Stoga je ideja da će nova runda sankcija gurnuti Rusiju u krizu puka maštarija", kazao je, dodavši da potrošnja na obranu održava nisku nezaposlenost i visoke plaće.

Otpornost unatoč sankcijama

Europska unija nametnula je Rusiji opsežne sankcije u pokušaju da uguši bankarske profite, međunarodne novčane tokove, prodaju nafte i plina te obrambeni sektor. Rusija se borila s posljedicama, ali se pokazala uglavnom otpornom, dok je Europa često imala poteškoća u provedbi sankcija jer za to nema središnje tijelo.

Situaciju za Europu dodatno otežava činjenica da su Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom ublažile neke sankcije, ranije odobrivši privremeno izuzeće za prodaju ruske nafte, iako je ono isteklo sredinom lipnja. Europski diplomati sada raspravljaju o ciljanju banaka i mreža kriptovaluta, kao i o proizvodnji dronova, trgovcima naftom i rafinerijama.

Time bi se na popis sankcija dodale deseci pojedinaca i subjekata, uključujući gotovo 90 banaka, čime bi se broj banaka na crnoj listi popeo na više od 100 - što je više od polovice međunarodno povezanih banaka u zemlji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da će Rusija ustrajati u svom ratnom cilju potpunog zauzimanja četiriju ukrajinskih regija unatoč sankcijama, odbacivši, kako je rekao, novi prijedlog Ukrajine za obuzdavanje sukoba.

Putin odlučan

Putin je također rekao da Rusija očekuje nastavak diplomatskih napora predvođenih SAD-om za okončanje rata, nakon što se riješi "vruća faza" američko-izraelskog sukoba s Iranom. Ipak, postoje znakovi rastućeg pritiska.

Druga najveća ruska banka VTB planira povećati rezerve kako bi se zaštitila od viših cijena goriva i mogućih gubitaka po kreditima, rekao je Reutersu u petak njezin prvi zamjenik izvršnog direktora. Količina gotovine koja se drži izvan banaka porasla je za više od 17% na godišnjoj razini na preko 19 bilijuna rubalja (243 milijarde dolara) do sada ove godine, prema podacima središnje banke.

To je stvorilo pritisak na banke koje se oslanjaju na depozite za financiranje kreditiranja. "Sve velike banke već su pod sankcijama, a kad su uvedene 2022., osjetio se stres", rekao je za Reuters Taras Skvorcov, glavni financijski direktor najveće ruske banke, Sberbanke. "Do 2026. godine svi su se na to toliko navikli. Mnogi klijenti sankcioniranih banaka čak ni ne znaju za sankcije."