EUROPSKI parlament izglasao je zabranu različite kvalitete proizvoda u Europskoj uniji.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan objavila je to na Twitteru uz video slavlja u Europskom parlamentu. 

Ovom odlukom uvode se nova pravila o transparentnosti internetskog ocjenjivanja i recenzija, zakonom se pojašnjava način postupanja kod dvojne kvalitete proizvoda, kazne mogu biti do 4 % godišnjeg prometa trgovca, priopćio je Europski parlament. 

Sljedeći koraci

Direktiva, koju je Parlament odobrio s 474 glasova za, 163 protiv i 14 suzdržanih, sada će se podnijeti na odobrenje Vijeću ministara EU-a. Države članice imat će na raspolaganju 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ove direktive da ga prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Tim se zakonodavstvom izmjenjuju četiri postojeće direktive o zaštiti potrošača: O nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i o isticanju cijena. To je dio paketa „Nove pogodnosti za potrošače”.

Rješava se problem dvojne kvalitete proizvoda

Novim zakonom, koji je već dogovoren s ministrima EU-a, ažuriraju se prava potrošača u skladu s potrebama novog, internetskog doba, čime se jamči da će potrošači imati više informacija o tome kako funkcionira sustav ocjena proizvoda na internetu i ima li na njih utjecaj plaćeno oglašavanje. Novim se izmijenjenim pravilima potrošačima nastoji učiniti transparentnijim ocjenjivanje na internetu, kao i personalizirano određivanje cijena.

Internetska tržišta i službe za uspoređivanje (npr. Amazon, eBay, AirBnb, Skyscanner) morat će objaviti glavne parametre na temelju kojih određuju kako će rangirati pojmove koje su korisnici upisali pri pretraživanju. Potrošače je potrebno obavijestiti i o tome od koga kupuju robu ili usluge (trgovac, samo internetsko tržište ili privatna osoba) i o tome je li primijenjeno personalizirano određivanje cijena.

Dvojna kvaliteta proizvoda

U ovoj Direktivi govori se i o tzv. pitanju „dvojne kvalitete proizvoda“, odnosno o stavljanju proizvoda na tržište pod istom robnom markom u različitim državama EU-a kada se oni razlikuju po svojem sastavu ili obilježjima. Pojašnjava se način na koji bi nacionalna tijela trebala postupati u slučaju kada se marketingom potrošača navodi na pogrešne zaključke. Ako su ispunjeni određeni uvjeti (npr. marketing proizvoda u različitim državama članicama kao da su identični, a uz znatne neopravdane razlike u njihovu sastavu ili karakteristikama), ta se praksa može smatrati obmanjujućom i biti zabranjena.

U tekstu je sadržana i klauzula o preispitivanju kojom se od Komisije zahtijeva da u roku od dvije godine procijeni treba li ponudu proizvoda dvojne naravi dodati na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi.

Kazne za prekršaje

Za široko raširene prekršaje (tj. one kojima se šteti potrošačima u više država članica EU-a), moguća najviša novčana kazna u državama članicama mora iznositi najmanje 4 % godišnjeg prometa trgovca u prethodnoj financijskoj godini ili paušalni iznos od dva milijuna eura u slučajevima kada informacije o ukupnom prometu nisu dostupne.

Istraživanja pokazala da je trećina proizvoda lošije kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja

Ova je odluka uslijedila nakon što je u siječnju  Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvoji zabranu prodaje naizgled istih proizvoda različite kvalitete u Europskoj uniji te nakon što je prije tri tjedna nakon deset sati pregovora postignut konačni dogovor europskih institucija o toj zabrani. 

"Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis", kazala je Borzan prije tri tjedna.

Istraživanje koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu je bilo, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj niže kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana se izjasnilo kako smatraju da nas multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.