JEDNO od ključnih pitanja koja se postavlja u pandemiji koronavirusa svakako je i ono o smrtnosti covida-19. Pitanje (povećane) smrtnosti naročito je prijeporno u raspravama o mjerama koje vlade donose kako bi zaustavile ili smanjile širenje zaraze.

No, postoje sporovi i oko samih brojki. Za neke države, poput Srbije, pokazalo se da su frizirale brojke umrlih od korone, a pretpostavlja se da su svugdje stvarne brojke i veće od službenih, jer zdravstveni sustav ne može nužno evidentirati sve koje je ubio covid-19. 

> WHO: U Europi više od milijun mrtvih od korone, svake minute umre 160 ljudi

The Economist objašnjava zašto je važno mjeriti višak smrtnosti

Britanski The Economist se također zapitao kako bi se mogle izbjeći zamke koje vode do netočnih statistika te preporučio da je najpametnije mjeriti ono što se naziva "višak smrtnih slučajeva", odnosno povećanu smrtnost u odnosu na isti period prošlih godina. 

Kako se covid-19 proširio svijetom, ljudi su se u mračnom procesu spoznaje upoznali s brojevima preminulih koje njihove vlade objavljuju svaki dan. Nažalost, ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom može biti čak i veći iz nekoliko razloga. Prvo, službene statistike u mnogim zemljama isključuju žrtve koje prije smrti nisu imale pozitivan test na koronavirus - što može biti značajna većina na mjestima s malim kapacitetom za testiranje. Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati ​​smrtne listove nekoliko dana, pa čak i tjedana, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, pandemija je otežala liječnicima liječenje drugih stanja i odvratila ljude od odlaska u bolnicu, što je neizravno moglo dovesti do povećanja broja smrtnih slučajeva od bolesti koje nisu covid-19, piše The Economist.

"Jedan od načina izbjegavanja ovih metodoloških problema je upotreba jednostavnije mjere, poznate kao "višak smrtnih slučajeva": uzmite broj ljudi koji umru od bilo kojeg uzroka u određenoj regiji i razdoblju, a zatim usporedite s povijesnim osnovnim podacima iz posljednjih godina", savjetuje The Economist kada je riječ o procjeni ljudskih žrtava pandemije covida-19.

Novi podaci Eurostata o prekomjernoj smrtnosti u EU

Zato vrijedi obratiti pažnju na nedavno objavljene službene brojke Eurostata koje se bave baš viškom smrtnosti u članicama Europske unije, i to u 2020. i 2021. godini. 

Između siječnja 2020. i veljače 2021. Europska je unija doživjela dva potpuna vala prekomjerne smrtnosti: prvi između ožujka i svibnja 2020. (dosegnuvši stopu od 25 posto viška) i drugi između kolovoza 2020. i siječnja-veljače 2021. (dosegnuvši ​​40 posto viška).

Nakon što je dosegao dva značajna vrhunca u proljeće i jesen 2020., višak smrtnosti počeo je padati u prva dva mjeseca 2021.: 16 posto u siječnju i 5 posto u veljači u usporedbi s prosjecima iz istog razdoblja od 2016. do 2019. godine.

Za Hrvatsku je najgori bio prosinac prošle godine

Kada je riječ o Hrvatskoj, ona u veljači ove godine ima bolje brojke od prosjeka EU. U Hrvatskoj je smrtnost veća za 3.3 posto, dok je u EU ona uvećana za 5.3 posto.

Hrvatska je najveći višak smrtnosti imala u prosincu prošle godine, 60.4 posto, dakle u periodu kada su nadležni na Stožeru svaki dan javljali da umire i do stotinu ljudi. U EU je tada prosjek bio 30 posto povećane smrtnosti. Katastrofalan je za Hrvatsku bio i studeni, kada je smrtnost bila povećana za 44.6 posto. Do danas je u Hrvatskoj od korone umrlo više od 6 tisuća ljudi.

U svakom slučaju, ove brojke pokazuju da je vlada Andreja Plenkovića itekako zakazala u drugom valu pandemije, što je rezultiralo skokom smrtnosti. Pritom su hrvatske brojke iz prvog vala egzemplarne: u travnju 2020. u Hrvatskoj je čak bilo 3.7 posto manje smrtnosti nego u odnosu na period od 2016. do 2019., dok je u u EU u prosjeku bila povećana za 25 posto.

The Economist: Više od 7 tisuća prekomjernih smrti u Hrvatskoj

Prema podacima koja je kompilirao The Economist, Hrvatska je u periodu od travnja prošle godine do veljače ove godine imala 7160 više umrlih u odnosu na prosjek perioda prije pandemije te 5480 umrlih od covida-19. To je 117 smrti više na 100 tisuća ljudi, što je jako loše za državu koja ionako demografski nestaje. S druge strane, to su mnogo bolje brojke nego one iz Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine itd.

U Europskoj uniji je između svibnja i srpnja zabilježena niža razina prekomjerne smrtnosti, dok je još jedan porast smrtnosti započeo u kolovozu/rujnu s drugim valom pandemije.

Krajem ljeta, novi porast prekomjerne smrtnosti započeo je u kolovozu i rujnu, s prosječnim pokazateljem koji je dosegao 17.5 posto u listopadu i 40.7 posto u studenom 2020., što je najviša stopa u cijeloj godini. Uslijedilo je blago smanjenje u prosincu (30.4 posto). Pokazatelji smrtnosti su tada porasli u svim državama članicama. 

Višak smrtnosti u EU od pola milijuna

Na kraju 2020. godine zabilježeno je 545.000 dodatnih smrtnih slučajeva u Europskoj uniji, u usporedbi s prosjekom u razdoblju 2016-2019. Uzimajući u obzir da su siječanj i veljača 2020. zapravo imali negativan saldo od 36.000 smrtnih slučajeva, od stvarnog početka pandemije (između ožujka i prosinca 2020.) višak smrtnosti dosegao je ukupno preko 580.000 smrtnih slučajeva, što predstavlja više od 15 posto u odnosu na prosjek istog razdoblja u prethodne tri godine.

Iako je višak smrtnosti zabilježen tijekom većeg dijela godine u cijeloj Europi, vrhovi i intenzitet izbijanja epidemija jako su varirali među zemljama.

Tijekom prvog vrhunca smrtnosti, u travnju 2020., tri su države premašile 50 posto viška smrtnosti: Španjolska (+79.4 posto), Belgija (+73.9 posto i Nizozemska (+53.6 posto). Tri su druge zemlje premašile porast smrtnosti od 35 posto u travnju, i to Italija (+41.7 posto, iako je najveći rast već bio u ožujku: +49.6 posto), Švedska (+38.3 posto) i Francuska (+36.4 posto).

Fatalni drugi val

Nakon ljeta se u većini država članica pojavio drugi nagli porast prekomjerne smrtnosti, čak i u onima koje vrhovi u proljeće nisu posebno zabrinuli. Porast više od 10 posto u odnosu na početnu vrijednost prvi je put zabilježen u Rumunjskoj u srpnju, u Poljskoj u kolovozu te u Češkoj i Grčkoj u rujnu.

Počevši od rujna, uspon je ojačao, dosegnuvši nove vrhove u studenom, sa znatno visokim stopama u Bugarskoj (94.3 posto), Poljskoj (96.9 posto), Sloveniji (88.7 posto), Češkoj (75.8 posto), Rumunjskoj (63.1 posto) i Mađarskoj (58.9 posto). Hrvatska je tada imala u usporedbi s najgorima podnošljivijih 44 posto te je svoj vrhunac s prekomjernom smrtnošću dosegnula u prosincu prošle godine.

U svakom slučaju, ne treba zaboraviti da podaci Eurostata obuhvaćaju period do ožujka ove godine, a mi se sada već približavamo početku svibnja.

> Hrvatska je najgora u Europi po sedmodnevnoj incidenciji korone

Po najnovijim brojkama Hrvatska ima u sedam dana najviše zaraženih na milijun stanovnika u EU. Prekomjerna smrtnost će se tek računati.

...

Primajte na mail pregled najčitanijih vijesti dana, na kraju svakog dana. Pretplatite se na Index Newsletter.