PROMET u maloprodaji u Europskoj uniji i eurozoni snažno se oporavio u kolovozu nakon ublažavanja koronamjera, a u Hrvatskoj njegov je pad osjetno ubrzao, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU porastao je u kolovozu 3,8 posto u odnosu na srpanj, kada je, prema revidiranim podacima, pao 1,2 posto.

U eurozoni promet je na mjesečnoj razini poskočio 4,4 posto u odnosu na srpanj, kada je, prema revidiranim podacima, pao 1,8 posto.

Vlade mnogih zemalja EU ublažile mjere

Eurostat podsjeća da su vlade mnogih zemalja EU ublažile mjere suzbijanja zaraze koronavirusom.

Oporavak odražava snažan rast prodaje široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 5,1 posto u EU i za 6,1 posto u eurozoni. U prethodnom mjesecu potonuo je 3,7 posto u EU te 4,6 posto u eurozoni.

Europljani su u kolovozu pohrlili u trgovine odjeće i obuće, a pojačano su kupovali i lijekove i medicinske proizvode, pokazuje Eurostatovo izvješće. 

Ponovo je snažno porastao i promet u internetskoj trgovini i prodaji putem pošte, za 10,5 posto u EU te za 12,4 posto u eurozoni, nadoknadivši srpanjski pad.

Najveći pad u Rumunjskoj i Sloveniji

Zamjetno je porastao i promet u maloprodaji hrane, pića i duhana, za 2,2 u EU te za 2,4 posto u eurozoni, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu.

Snažno je pak usporila prodaja motornih goriva, na 2,1 posto na oba područja. U srpnju je porasla 8,0 posto u EU te 8,9 posto u eurozoni.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je na mjesečnoj razini porastao promet u Belgiji, za 9,6 posto. Slijede Francuska i Njemačka s rastom prometa za 6,2 odnosno 3,1 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u kolovozu pao za 0,8 posto u odnosu na srpanj, kada je smanjen 0,2 posto.

Najveći pad prometa bilježile su Rumunjska i Slovenija, za po 1,6 posto, te Portugal, za 1,4 posto.

Podaci za Češku, Grčku, Italiju i Cipar označeni su kao povjerljivi.

Oporavak i na godišnjoj razini

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz promet u maloprodaji u EU porastao je 3,5 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

U eurozoni uvećan je 3,7 posto, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.

Najveći rast prometa zabilježen je u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, na šest posto u EU i 5,9 posto u eurozoni. U prethodnom mjesecu porastao je 0,8 posto u EU, dok je u eurozoni pao 0,3 posto.

Maloprodaja putem interneta i pošte poskočila je znatno snažnije nego u srpnju, za 26,3 posto u EU te za 23,8 posto u eurozoni. U srpnju je uvećana 16,1 odnosno 12,6 posto.

Pad prometa zabilježen je u kategoriji kompjutorske opreme i knjiga, za 1,7 posto u EU te za 2,5 posto u eurozoni.

Pao je i promet na benzinskim postajama, za 4,8 posto u EU te 4,9 posto u eurozoni, ali blaže nego u srpnju.

U maloprodaji hrane, pića i duhana promet je porastao za 2,6 posto u EU i 3,2 posto u eurozoni. U srpnju je uvećan 0,8 odnosno 1,1 posto.

Među zemljama članicama čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je rast prometa na godišnjoj razini bilježila Belgija, od 12,9 posto. Slijede Irska i Nizozemska s 9,8 odnosno 8,3 posto.

Daleko najveći pad prometa zabilježen je u Bugarskoj, od 12,2 posto. Slijede Malta i Slovenija s padom prometa od 7,5 odnosno 6,6 posto.

U Hrvatskoj je obujam prometa u maloprodaji u kolovozu prema istom mjesecu lani pao 6,5 posto. U srpnju je smanjen 4,9 posto.