SEZONA je virusa. Prema posljednjim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je ove sezone zaprimljeno ukupno 11.075 prijava oboljelih od gripe. Tu su i covid te streptokok.

Bilo da je riječ o nekoj od navedenih zaraza ili o običnoj prehladi, mnogi građani nakon pojave ranih simptoma kao što su kašalj, povišena temperatura ili curenje iz nosa pohrle u ljekarne kako bi se opskrbili bezreceptnim lijekovima koji pomažu u liječenju. 

Nestašica lijeka za gripu i prehladu

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) potvrdila je za N1 da je trenutno nestašica Maxflua u Hrvatskoj.

"U tijeku je nestašica lijeka Maxflu šumeće tablete s okusom limuna s očekivanim trajanjem do 13. siječnja 2023. godine", rekli su nam iz HALMED-a. Coldrex je još jedan od lijekova koji pomažu u ublažavanju simptoma prehlade i gripe, a kako navodi HALMED, nema problema u nabavi ovog lijeka.

"Na tržištu su trenutačno dostupni lijekovi Coldrex vrući napitak s okusom limuna prašak za oralnu otopinu, Coldrex MaxGrip Limun prašak za oralnu otopinu, Coldrex ComboGrip 500 mg/100 mg/6,1 mg tvrde capsule i Coldrex tablete. Za lijek Coldrex ComboGrip 500 mg/200 mg/10 mg prašak za oralnu otopinu nositelj odobrenja je odlučio iz komercijalnih razloga obustaviti stavljanje u promet u srpnju 2022. godine te se određene količine predmetnog lijeka još nalaze u ljekarnama", kažu iz HALMED-a.

Fali i drugih lijekova

Kako su kazali iz Hrvatske ljekarničke komore, na popisu lijekova koji trenutno nisu dostupni su, osim Maxflua i dva oblika Coldrexa, i neki drugi koji se koriste za liječenje simptoma prehlade, gripe i drugih infekcija.

Tablični popis lijekova za koje je HALMED zaprimio prijavu nestašice lijeka dostupan je OVDJE. 

Soldo: Jako loša situacija s antibioticima

O situaciji s lijekovima su U mreži Prvog govorile glavna savjetnica za dostupnost lijekova iz HALMED-a Josipa Cvek, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Sunčana Glavak te direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović. Soldo je rekla da je situacija u domaćim ljekarnama relativno dobra.

"Nestašice su velika tema, možda više zbog situacije u drugim zemljama nego u Hrvatskoj, no nekako moramo ići u smjeru da situacija sada nije bitno različita od one kakva je bila ranijih godina. Mi u ljekarnama nestašica imamo uvijek. Trenutno je jako loša situacija s antibioticima. U vrijeme kad su prehlade i viroze i druge infekcije, gdje zapravo velik broj pacijenata nema adekvatni i propisani lijek. Kako najavljuju proizvođači - situacija bi se mogla i pogoršati. Stoga Hrvatska jednostavno treba reagirati, naći mehanizme da se ili osiguraju lijekovi ili da se reorganizira način kako pacijenti mogu dobiti zamjensku terapiju, što je možda trenutno prvi problem koji trebamo riješiti", naglasila je.

Cvek je istaknula da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 4000 odobrenih lijekova.

"Važno je naglasiti da se svaki lijek u svom životu na tržištu nekad nađe u nestašici. Dakle, nestašice su jedna uobičajena pojava. Razlozi su različiti, od onih jednostavnijih logističke prirode kao što je kašnjenje u isporuci sirovina do onih složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije. trenutno na hrvatskom tržištu, osim pojedinih antibiotika, bilježimo nestašicu lijekova za ublažavanje boli, snižavanje krvnog tlaka, snižavanjem kolesterola - da spomenem samo neke. No za svaki taj lijek imamo zamjenski lijek. Bilo da je riječ o lijeku s istom djelatnom tvari ili drugom lijeku za istu indikaciju. I upravo zahvaljujući dostupnosti te zamjenske terapije na hrvatskom tržištu ne bilježimo niti jednu kritičnu nestašicu", naglasila je.

Problemi diljem Europe

Poručila je svima koji trebaju zamjenski lijek da se savjetuju s liječnikom. "Normalizacija opskrbe Klavocinom očekuje se krajem ovog mjeseca. Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačem i pratimo situaciju", kazala je.

Kosanović je rekla da su proizvođači lijekova u Hrvatskoj u sličnoj situaciji kao i drugi europski proizvođači.

"Oni, naime, nabavljaju aktivne supstance na svjetskim tržištima, na kojima konkuriraju i proizvođači svih drugih zemalja. Hrvatska ima tu sreću da ima farmaceutsku industriju s dugom tradicijom i visokom razinom kvalitete. Vidjeli smo u doba covid-krize koliko je važno ipak imati proizvodnju na tlu Republike Hrvatske, gdje je kraći lanac dobave, a Hrvatska trenutno ima proizvodnju aktivnih supstanci. Problem je ono na što HUP upozorava već dugi niz godina - da s jedne strane cjenovna politika, u ovom slučaju prema generičkom portfelju, i sada, kako vidimo, vrlo krhka globalna zbivanja, ne idu zajedno i u nekom trenutku dovode do toga da proizvođači, ekonomije radi, silom prilika, moraju odustati od proizvodnje određenih lijekova.

U Hrvatskoj se u prosjeku svaki treći dan s tržišta povuče jedan lijek. Do sada ih je tako povučeno 1500. To nikako nije dobro. I mi trebamo pronaći kako da tu proizvodnju koju imamo na tlu Republike Hrvatske, koja je izvrsna, koja je po svim parametrima i strateška, a to se sad doista vidi u ovakvim krizama koliko je to važno, da je osnažimo, da ona sve svoje atribute razgrana dodatno, a sve s ciljem osiguranja dostupnosti", naglasila je.

Dodala je da Hrvatska nema s nestašicama tako veliki problem kako ga imaju druge zemlje, ali ako urgentno nešto ne napravimo, onda će ga imati.