AMERIČKI FBI prošlog je mjeseca pokrenuo istragu protiv novinarke New York Timesa nakon što je objavila članak o direktoru agencije, Kashu Patelu. U članku je otkrila kako je Patel koristio službeno osoblje da bi svojoj djevojci osigurao vladinu zaštitu i prijevoz, doznaje se od osobe upućene u slučaj, piše The New York Times.

Agenti su ispitali Patelovu djevojku, pretraživali baze podataka u potrazi za informacijama o novinarki Elizabeth Williamson te preporučili nastavak istrage kako bi se utvrdilo je li prekršila savezne zakone o uhođenju. Takvi postupci izazvali su zabrinutost dijela dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa, koji su istragu smatrali osvetom zbog članka koji se nije svidio Patelu i njegovoj djevojci, Alexis Wilkins. Smatrali su da ne postoji pravna osnova za nastavak istrage.

Odgovor FBI-ja

Odgovarajući na upite Timesa, iz FBI-ja su ovog tjedna priopćili kako, "iako su istražitelji bili zabrinuti da agresivne novinarske tehnike prelaze granicu uhođenja", agencija ne vodi nikakav slučaj protiv novinarke.

Slučaj Williamson primjer je kako Trumpova administracija razmatra mogućnost kriminalizacije uobičajenih novinarskih praksi prikupljanja informacija, koje se smatraju zaštićenima Prvim amandmanom. Novinari se češće nađu u kaznenim istragama kao potencijalni svjedoci, kada vlasti pokušavaju otkriti tko im je odao povjerljive informacije.

Tijekom pripreme članka o Patelu i Wilkins, Williamson je slijedila uobičajene novinarske procedure, što uključuje kontaktiranje subjekata priče i traženje različitih perspektiva. U tom je procesu kontaktirala brojne ljude koji su poznavali ili radili s Wilkins.

S njom je na početku istraživanja obavila jedan telefonski razgovor, na kojem je Wilkins inzistirala da bude neslužben, te su razmijenile e-mailove prije objave. Williamson je zamolila Wilkins da joj dostavi popis sugovornika za članak, no ona nije odgovorila. Novinarka i Patelova djevojka nikada se nisu susrele.

NYT: "To je protuustavno i pogrešno"

Joseph Kahn, izvršni urednik Timesa, kritizirao je FBI zbog istrage protiv novinarke koja je samo radila svoj posao. "Pokušaj FBI-ja da kriminalizira uobičajeno novinarsko izvještavanje predstavlja flagrantno kršenje Prvog amandmana i prava naše novinarke Elizabeth.

To je samo još jedan u nizu pokušaja ove administracije da spriječi novinare u propitivanju njezinih postupaka. To je alarmantno, protuustavno i pogrešno", izjavio je Kahn. Članak New York Timesa, objavljen 28. veljače, opisao je kako Wilkins ima stalnu zaštitu pripadnika specijalnih timova (SWAT) povučenih s terena diljem zemlje.

Pratili su je na raznim angažmanima, uključujući pjevačke nastupe i posjete frizeru. Ovo je otkriće dodatno potaknulo pitanja o Patelovom korištenju resursa poreznih obveznika u privatne svrhe, nedugo nakon što je dospio na naslovnice zbog proslave u Milanu s američkom muškom hokejaškom reprezentacijom nakon osvajanja zlatne olimpijske medalje.

U izjavi danoj za članak od 28. veljače, glasnogovornik FBI-ja rekao je da su aktivne prijetnje smrću protiv Wilkins opravdale razinu zaštite koju je dobila, ali nije osporio točnost navoda iz članka.

Pritužbe na uznemiravanje

Istraga protiv Williamson odvijala se danima i tjednima nakon objave članka. Na sam dan objave, Wilkins je primila prijeteći e-mail od anonimnog pošiljatelja i proslijedila ga FBI-u. Prema sudskoj izjavi, pošiljatelj iz Bostona kasnije je priznao slanje prijetnje nakon što je pročitao članak.

Nekoliko dana kasnije, FBI je ispitao Wilkins, koja je agentima rekla da se zbog izvještavanja osjećala uznemireno i proganjano. Slične je brige iznijela FBI-u još u siječnju, kada ju je Williamson prvi put kontaktirala.

Njezin odvjetnik također je pisao urednicima Timesa prije objave, tvrdeći da opsežno izvještavanje Williamson "postavlja uznemirujuća pitanja o proporcionalnosti i novinarskoj svrsi". Nakon razgovora s Wilkins, FBI je pretražio interne baze podataka kako bi pronašao informacije o Williamson koje bi opravdale daljnje ispitivanje.

Kao opravdanje za istragu, FBI se pozvao na zakone o uhođenju i ugrožavanju nečije sigurnosti i ugleda. Agenti su preporučili pokretanje preliminarne istrage, ali su tada, čini se, naišli na otpor u Ministarstvu pravosuđa, gdje su dužnosnici zaključili da za to nema pravne osnove. Ni Times ni Williamson nisu bili obaviješteni o koracima koje je FBI poduzimao.

Službeno objašnjenje

Upitan o tijeku događaja, glasnogovornik FBI-ja izjavio je da je "lažno" da je agencija ikada istraživala Williamson. Rekao je da su provjere potaknute prijetnjom koju je Wilkins primila. "Agenti FBI-ja ispitali su gospođu Wilkins u vezi s prijetnjom smrću iz Bostona, u kojoj se izričito spominjao članak koji je Williamson objavila dan ranije.

Tijekom tog ispitivanja agenti su postavljali pitanja i o samom izvještavanju. Premda su istražitelji bili zabrinuti da agresivne novinarske tehnike prelaze u uhođenje, FBI nikada nije poduzeo daljnje korake protiv Williamson ili njezinog izvještavanja", rekao je glasnogovornik.

Nije odgovorio na pitanje je li Patel znao za istragu ili je odobrio korištenje vladinih resursa za provjeru novinarskog rada.

Širi kontekst odnosa s medijima

Wilkins je i prije objave članka, u siječnju, te kasnije u travnju na društvenim mrežama optuživala Williamson za uhođenje, prozivajući je za postupke koji se smatraju rutinskim dijelom novinarskog posla.

U rane faze istrage protiv Williamson bio je uključen i nadzorni agent iz sjedišta FBI-ja u Washingtonu, što je značajno jer Trumpovi saveznici tvrde da uključenost dužnosnika iz Washingtona omogućuje politički utjecaj na istrage.

Prije nego što je postao direktor FBI-ja, Patel je u govoru 2024. godine novinare nazvao "najmoćnijim neprijateljem kojeg su Sjedinjene Države ikada vidjele". Ovo nije izoliran slučaj.

U siječnju je FBI pretražio dom novinarke Washington Posta u Virginiji. U travnju je Trump obećao obračun s medijem koji je izvijestio o obaranju američkog borbenog zrakoplova u Iranu. Prošle godine Bijela kuća je kaznila Associated Press ograničavanjem pristupa događajima.

Trump osobno tuži New York Times i trojicu njegovih novinara za klevetu, a Times je tužio Pentagon zbog ograničenja izvještavanja o vojsci, u čemu je savezni sudac u ožujku presudio u korist medija, naloživši ukidanje dijela restrikcija.